Dok se u Hrvatskoj vode velike rasprave i skupljaju potpisi protiv novog Zakona o sjemenu koji bi, kako tvrde udruge malih proizvođača, uništio proizvodnju starih autohtonih sorti, iz Europe dolazi veliko priznanje Mariji Cafuk, čuvarici sjemena varaždinskog zelja. Nju je Europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača Copa Cogeca, u sklopu projekta "Poljoprivrednice kao upraviteljice klimatskih inovacija", uvrstilo u uži izbor za nagradu za inovaciju žena u poljoprivredi.
Nagradom se, navode iz Copae, želi istaknuti doprinos koje žene daju ruralnom razvoju i potiču razvoj novih modela proizvodnje hrane u uvjetima klimatskih promjena i zaštite okoliša.
Na natječaj je stiglo četrdesetak prijava, a kako kaže Lotta Folkesson, predsjednica Odbora za žene Copae, namjera im je i poslati poruku ženama EU: "Usudite se baviti poljoprivredom".
Uz Mariju Cafuk, u konkurenciji su Boglárka Biró iz Mađarske, šumarska inženjerka, Nazaret Mateos Alvares iz Španjolske koja se bavi ekološkim uzgojem gljiva, Immacolata Migliaccio iz Italije, ekološka proizvođačica koja je digitalizirala svoju proizvodnju, stočarka i proizvođačica mesa Ines Theunis iz Belgije.
- Naravno da me ugodno iznenadila nominacija za koju mislim da je priznanje dugogodišnjoj borbi za očuvanje našeg sjemena varaždinskog zelja u uvjetima kad smo izgubili i posljednje tvrtke koje su se bavile sjemenarskom proizvodnjom i ovisimo o uvozu. Znate i sami koliko smo uvjeta morali zadovoljiti da bi naše sjeme došlo na sortnu listu! Neka u EU vide da i kod nas ima ljudi koji svoje autohtone sorte žele sačuvati za buduće generacije - rekla nam je vrijedna i samozatajna gospođa Marija.
Ona se nada da će uroditi plodom prosvjedi i peticije udruga koje čuvaju domaća sjemena zbog prijedloga novog Zakona o sjemenarstvu.
- Nije problem samo u plaćanju velikih troškova koje imamo u kontroli sijanja našeg certificiranog sjemena, nego i povećanju troškova koje bismo mogli imati ako bismo sav sjemenski krumpir koji proizvodimo morali dostavljati na doradu, kako to traži zakon - kaže Marija.
Dok smo razgovarali u Zagrebu je uz simboličnu akciju razmjene sjemena na Markovoom trgu, inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo” – koju podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova te više od 31.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice – zatražila od svih zastupnika Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, jer, kako navode u priopćenju, nije izrađen u skladu s postojećim propisima i vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Hrvatske.
- Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU, te ograničava njihovo pravo na sjeme. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni.
Znatan porast troškova proizvodnje ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50%, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke. Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, navode u priopćenju.