I ove godine ornitolozi Udruge Biom iz Zagreba i Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode iz Osijeka nominirali su tri ptičje vrste koje konkuriraju za izbor Ptice godine. To su sova ušara (Bubo bubo), jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) i glavata patka (Aythya ferina).
Poručuju kako je sudjelovanje u izboru ptice godine otvoreno svim ljubiteljima ptica, a glasanje će zaključiti u srijedu 16. veljače 2022., nakon čega će objaviti rezultate.
Evo što su napisali o svakoj od tri nominirane ptičje vrste od kojih će jedna biti Ptica 2022. godine.
Jarebicu kamenjarku (Alectoris graeca) u žargonu neki nazivaju i kraljicom krša jer voli otvorene prostore kamenjara ispresijecane grmljem i drvećem. Rano ujutro može se vidjeti (i čuti) dok se glasa sa suhozida ili isturenog kamenja svojim karakterističnim teritorijalnim zovom. Hrani se uglavnom raznim biljkama, sjemenkama i bobicama, ali i kukcima i njihovim ličinkama. Društvena je i uglavnom obitava na tlu, od opasnosti bježi brzim trkom, a samo u iznimnim okolnostima leti. I gnijezdo radi na tlu, ono je mala nakupina vegetacije dobro skrivena od pogleda.
Stanarica je pa ju možemo vidjeti tijekom čitave godine. U Hrvatskoj je prisutna od viših dijelova Istre sve do krajnjeg juga, uključujući i dio otoka. Ipak, vrsta je sve ugroženija zbog gubitaka odgovarajućih staništa. Napuštanjem ruralnih područja, odnosno poljoprivrede i stočarstva, sve više dolazi do zarastanja krških travnjaka i propadanja lokvi. Proglašenjem jarebice kamenjarke za pticu godine podizali bismo svijest o važnosti očuvanja suhih krških travnjaka koji su njezin dom.
Ušara (Bubo bubo) je druga po veličini vrsta sove u svijetu koja je ime dobila po karakterističnim velikim čupercima na glavi koji podsjećaju na uši (iako s njima nemaju veze). Par je monogaman i ptice ostaju zajedno čitav život, a kada uspostave svoj teritorij, njega također ne mijenjaju. Gnijezdi se na liticama, strmcima, kamenolomima, a rjeđe na stablima ili tlu. Hrani se raznolikim plijenom poput kukaca, riba, gmazova, ptica i zečeva što ju čini važnom dijelom ekosustava.
Rasprostranjena je duž cijelog priobalja te u Dalmatinskoj zagori, Lici i Gorskom kotaru, a gnijezdi se i na većini otoka, dok je u kontinentalnom dijelu Hrvatske lokalno rasprostranjena, najčešće u kamenolomima i njima sličnim staništima. Mnogo je razloga zašto je ugrožena: stradavanje od strujnog udara na električnim vodovima, krivolov, namjerno ili slučajno trovanje. Zbog nestanka stočarstva i poljodjelstva nestaju i otvorena staništa na kojima lovi, a na područjima s razvijenim penjačkim turizmom dolazi do njezina uznemiravanja tijekom gniježđenja. Vrijedni volonteri diljem Hrvatske već pet godina prate svoje lokalne parove ušara, a odabirom ušare za pticu godine dodatno bismo podizali svijest o svim navedenim prijetnjama s kojima se susreće te bismo širili volontersku mrežu čuvara ove najveće europske sove.
Glavata patka (Aythya ferina) spada u skupinu patka ronilica iz čega nam je odmah jasno kako hranu pronalazi zaranjanjem čitavim tijelom ispod površine vode. U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica, preletnica i zimovalica, a obitava na jezerima i močvarama. Trend populacije je u opadanju, a kao i za većinu vrsta ptica, najveću prijetnju za opstanak vrste predstavljaju promjene u staništu. Promjene u upravljanju ribnjacima i zarastanje močvara, ali i krivolov uvelike smanjuju njezinu brojnost. No to nije jedini problem s kojim se suočava ova vrsta.
Postojeće klimatske promjene čine vodene površine slanijima te kao takve postaju neprikladne za gniježđenje glavate patke. Dugogodišnjim prikupljanjem podataka u sklopu najveće volonterske akcije prebrojavanja ptica vodarica u svijetu – International Waterbird Census utvrđeno je kako je broj mužjaka veći u odnosu na ženke. Jedan od sigurnih razloga za takav omjer je činjenica da su ženke lak plijen za predatore tijekom sezone gniježđenja kada sjede na jajima. Proglašenjem glavate patke za pticu godine podizali bismo svijest o ozbiljnim globalnim problemima kao što su promjene u vodenim staništima i klimatske promjene, naveli su ornitolozi, organizatori izbora za Pticu godine.
Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta.
To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja.Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.
Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.
