Nekoć davno kada je internet bio sam izvor informacija, (naizgled) niotkuda pojavio se Facebook. On je bio prva masovno korištena platforma na kojoj korisnici nisu bili samo konzumenti, već i kreatori sadržaja.
Paralelno s njim, razvijao se YouTube. Dok je gotovo svatko imao potrebnu opremu za kreiranje sadržaja na Facebooku - naime, tipkovnicu za pisanje statusa - pristupna barijera YouTubeu bila je nešto viša. Iako su i tadašnji mobiteli podržavali video format, prvi YouTuberi snimali su videokamerama i tako bili pioniri formata kojeg danas poznajemo kao puno pristupačnijeg.
Instagram se za to vrijeme specijalizirao za fotografije i, s razvojem pametnih telefona, popularizirao objavljivanje sadržaja s mobilnog uređaja. Instagram je također bio rodno mjesto “storyja” - vertikalnih sadržaja koji su svojim kratkim životnim vijekom poticali korisnike da kreiraju spontaniji sadržaj. Naime, sadržaji koji nakon 24 sata više nisu dostupni nisu bili vrijedni pomnog planiranja i produkcije pa su korisnici počeli dijeliti sve više malih, ne-insceniranih trenutaka iz svog života - sadržaje koje smo kasnije počeli opisivati kao “autentične.”
Melting pot
Kao proizvod svih ovih aplikacija, rodio se TikTok. Logičnu odluku Instagrama da se na mobilnim uređajima vertikalnog formata počnu nuditi sadržaji vertikalnog formata (story) TikTok je odveo još dalje - na njemu su izvorno bili dostupni isključivo vertikalni sadržaji.
Trajanje videa bila je još jedna specifična karakteristika TikToka. Dok je YouTube poticao kreatore da stvaraju što duža videa, TikTok je u početku ograničio trajanje videa na samo 60 sekundi. Glede životnog vijeka i načina prikazivanja sadržaja, TikTok je preuzeo Instagramov pristup - korisnik nije birao videa koje će gledati (kao na YouTube) već su mu oni bili servirani na temelju algoritma, a korisniku se nikada ne bi dvaput prikazao isti video. To je podrazumijevalo i vrlo kratak životni vijek - nakon početnog vala pregleda (što bi uglavnom trajalo nekoliko dana) video se više ne bi prikazivao publici.
Ove okolnosti proizvele su kulturu “autentičnosti” po kojoj se TikTok proslavio. Naime, slično kao i kod Instagramovih storyja, korisnici su preuzeli kvalitativni pristup stvaranju sadržaja - videa su se snimala brzo, bez visoke produkcije, te s relativno malo planiranja i promišljanja. Dok su se kreatori na YouTube sve više profesionalizirali, dizali razinu produkcije i time podizali ljestvicu pristupa, na TikToku su ljudi koji nikada nisu imali dodira s video produkcijom proizvodili viralna videa na redovnoj bazi.
Odličan primjer je Adrian Krajcar, član Crew zajednice i jedan od prvih TikTok kreatora s naših prostora. Adrian kreira razni zabavni sadržaj i osvojio je publiku kratkim skečevima s kojima se većina ljudi može poistovjetiti. Uz formiranje svog stila TikTok formatu, Adrian je vrhunski kreator koji je stvorio veliki broj viralnih videa.
Logični slijed
Unatrag gledajući, bilo je jasno da ova “autentična” platforma ne bi mogla zauvijek ostati takvom. Sve je više etabliranih kreatora sa znanjem video produkcije s drugih platformi počelo pristupati TikToku kako bi iskoristili njegov potencijal i proširili svoj doseg, što je još više ubrzalo ono što bi se i svakako dogodilo. Naime, kreatori koji su svoju karijeru započeli na TikToku također su se sve više profesionalizirali svoj content.
Uz ovakav razvoj stvari, Tiktok je uveo i mogućnost objave videa dužih od jedne minute, što se nakon toga povećavalo na deset, zatim petnaest, a trenutno se eksperimentira i s trajanjem do trideset minuta. Mnogi na platformi smatraju te odluke direktnim poticanjem razvoja TikToka u smjeru YouTubea.
U prilog takvom viđenju ide i činjenica da platforma od ove godine nudi i mogućnost objavljivanja horizontalnih videa koji od gledatelja zahtijevaju okretanje uređaja u odgovarajući položaj.
Aleksa Đokić, član Crew zajednice i kreator koji je na TikTok prešao s YouTubea i probio se zahvaljujući profesionalnom razinom video produkcije. Aleksa je u svoja TikTok videa ubacio razne vrste edita te kreirao jedinstveni glas po kojem ga njegovi pratitelji mogu prepoznati.
Što nam sprema budućnost
Niti jedna platforma nije ista kao što je bila prije nekoliko godina, a nešto rijetko i može ostati relevantno ako se ne razvija sukladno okolnostima. TikTokovo praćenje YouTubeovih stopa lako se može gledati na negativan način jer se time gubi ono što je izvorno učinilo TikTok jedinstvenim. No ako uzmemo širu sliku i djelovanje drugih platformi, vidimo da je je to možda i jedini način da TikTok dugoročno živi.
Nakon eksplozije popularnosti TikToka, YouTube, Instagram i Facebook također su uveli prostor za vertikalna videa, što je stavilo TikTok u vrlo neugodan položaj, pogotovo u odnosu na YouTube. Naime kreatori su počeli objavljivati ista videa na svim platformama, što znači da će korisnici naći vertikalne sadržaje koje vole i na YouTubeu, a na tom istom mjestu mogu gledati i horizontalne sadržaje. što čini TikTok suvišnim.
Iz toga ugla, uvođenje horizonalnog sadržaja doima se kao jedina logična obrana TikToka. Ako omogući korisnicima objavu istih videa na TikToku koje objavljuju i na YouTubeu, dvije platforme će biti jednake, a konačnog pobjednika će onda presuditi daljnja inovacija korisničkog iskustva i sama kvaliteta algoritma.
Naravno da je nemoguće reći što budućnost točno sprema, ali zanimljivo je promatrati kako se platforme na kojima dnevno provodimo vrijeme razvijaju, kako utječu jedna na drugu i kamo idu.