Da bismo izgradili i kasnije održali imidž inovativne zemlje, ekonomski pokazatelji inovativnosti moraju nam ići u prilog.
Moramo izgraditi svojevrstan kredibilitet u kontekstu sustavnog, uspješnog i održivog inovacijskog ekosustava koji ne slijedi, već postavlja trendove na globalnom tržištu budućnosti. No, s komunikološke strane, naglašavam kako ne smijemo propustiti priliku brendirati tu istu inovativnost, prvenstveno fokusirajući se na snažan inovacijski potencijal hrvatskog tehnološkog sektora i izvanredne nositelje rasta hrvatskog gospodarstva kao najbolje ambasadore hrvatske inovativnosti u svijetu.
Upravo kako to radi Izrael.
BESPLATNO: Preuzmite treći broj magazina Startup Report - otkrijte kako u Hrvatskoj uspjenšno izvesti exit!
⊕⊕
Osobno me svaki put iznova inspirirao, sad već bivši izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor, kad bi na tech eventima pričao o svojoj zemlji i njenom tehnološkom sektoru. Postavlja se pitanje koji naš veleposlanik tamo negdje u bijelom svijetu nadahnjuje na sličan način mase s pričama iz Hrvatske. Također, postavlja se i pitanje promoviramo li mi poput Izraela kulturu inovacija poput Senora i Singera koji su svojom knjigom Start-up Nation ispričali svijetu tajnu izraelskog ekonomskog čuda.
Smatram da itekako imamo materijala za ispričati priče primjerice o našem tradicionalnom izumiteljskom talentu i hrvatskim genijalcima poput Tesle, Penkale, Belušića, Hanamana, Vučetića, Vrančića, Puratića, Boškovića, Lupisa, Mohorovičića…
Inovativnost kao imperativ rasta
Postavlja se pitanje zašto je jednom poduzetniku lakše voditi pregovore s investitorima ako dolazi iz Izraela, a ne iz Hrvatske. Švicarska, Švedska, SAD, UK i Južna Korea već tradicionalno predvode listu najinovativnijih zemalja svijeta (GII 2021), SAD broji najveći broj startupa na svijetu, dok je Estonija vodeća zemlja u Europi u pogledu startupa, jednoroga i ulaganja po glavi stanovnika.
Ali treba se zapitati predstavljaju li isključivo uspješni ekonomski pokazatelji imidž inovativne zemlje. Bez obzira što prva mjesta na ljestvicama pokazuju, smatram kako je upravo Izrael zemlja koja najbolje brendira vlastitu inovativnost. Izrael je država s najvećim brojem startupa po glavi stanovnika, najvećim brojem tehnoloških inženjera po stanovniku na svijetu te dom za više od 350 centara za istraživanje i razvoj multinacionalnih korporacija.
Danas njihova 92 jednoroga ukupno vrijede više od četvrt trilijuna dolara, oko polovice bruto domaćeg proizvoda Izraela.
Ovdje se možete predbilježiti na jedinstveni newsletter o startupima
⊕⊕
Prema izvješću istraživačke skupine IVC-Leumitech found, izraelske visokotehnološke startup tvrtke prikupile su 9,8 milijardi dolara samo u prvoj polovici 2022. godine. Ukupni kapital prikupljen od strane startupova iznosio je 72 milijarde dolara godišnje dok je broj zaposlenih u visokoj tehnologiji, posebice cyber i fintech industriji te industriji razvoja softvera, danas narastao na gotovo 400 tisuća ljudi.
U izgradnji imidža Izraela kao startup nacije, danas i smartup nacije, izraelska Vlada je odigrala ključnu ulogu – postavila je inovativnost kao ključnu odrednicu svog budućeg rasta i u samo 30-ak godina učinila Izrael zemljom s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u svijetu. No, glavnu ulogu su ipak imali poduzetnici. Sveprisutnost izraelskog ‘čipa‘ u gotovo svemu što ljudi diljem svijeta dotaknu omogućili su upravo ljudi, poduzetnici i nositelji gospodarskog sektora koji su svojim samoinicijativnim angažmanima u diplomatskim zadaćama države postali glavni nositelji, ambasadori, izraelskog imidža inovativne zemlje.
Iako se Izrael u posljednje vrijeme, uslijed krize zapada, suočava s izazovima održivosti uspjeha inovacijskih pokazatelja, njihov fokus se ne mijenja. I dalje su usmjereni na rast gospodarstva temeljen na inovativnosti, ovog puta na području umjetne inteligencije, personalizirane medicine i svemira. U sljedećih pet godina planiraju uložiti 180 milijuna dolara za potporu civilnoj svemirskoj industriji i novim startupima koji razvijaju napredne tehnologije za svemirski sektor. Sve ovo ide u prilog očuvanju i jačanju imidža Izraela kao inovativne zemlje i stvaranju reputacije nacije budućnosti.
Naši prvi strateški koraci
U kontekstu korištenja inovativnosti kao komunikacijskog alata u brendiranju zemlje izdvojila bih dva značajna iskoraka strateškog promišljanja Vlade usmjerena na dugoročan rast hrvatskog gospodarstva kao odgovora na nove trendove globalnog tržišta - Strategija Digitalne Hrvatske 2030 i reguliranje statusa digitalnih nomada.
Iznimno me veseli vidjeti sinergiju 30 državnih tijela na projektu Strategije digitalne Hrvatske 2030 koja, osim digitalizacije gospodarstva i javne uprave putem unaprjeđenja potrebne infrastrukture i širenja digitalnih vještina među građanima, po prvi puta strateški promišlja o rastu hrvatskog gospodarstva temeljenog na inovativnosti.
Cilj je do 2030. godine Hrvatsku pozicionirati kao konkurentnu, inovativnu i sigurnu zemlja prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlju očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve. Razvojni smjer, između ostalih, fokusirat će se na konkurentno i inovativno gospodarstvo i globalnu prepoznatljivost i jačanje međunarodnog položaja i uloge Hrvatske – što potvrđuje kako Hrvatska (napokon) postavlja inovativnost kao ključnu odrednicu rasta gospodarstva te ju odlučuje koristiti za jačanje imidža Hrvatske kao inovativne zemlje.
Da se u središte rasta postavlja čovjek dokazuje i poticanje rada digitalnih nomada u Hrvatskoj. Hrvatska je bila među prvim članicama Europske unije, ali i među prvima u svijetu, koja je regulirala jednogodišnji privremeni boravak za digitalne nomade iz trećih država i počela s izdavanjem viza za njihov boravak. Za privlačenje digitalnih nomada Hrvatska je izmijenila zakone o strancima i porezu o dohodak, promijenila pravilnike o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju te tako omogućila dolazak digitalnih radnika i izvan EU-a.
Prema Nomadlist.com Hrvatska je prva u Europi i druga u svijetu - najpoželjnija destinacija za digitalne nomade. U prilog tome idu i brojke koje govore kako je samo u 2021. godini u Hrvatskoj djelovalo 3000 digitalnih nomada, dok je u zadnjih godinu i pol zatraženo gotovo 1500 zahtjeva za privremeni boravak digitalnih nomada u Hrvatskoj.
Domaća izumiteljska tradicija
Hrvatska prednost nad ekonomski jakim inovativnim zemljama krije se u ‘mekoj moći‘ tradicionalnog borbenog duha i izumiteljske naravi hrvatskog naroda. Naši mladi inovativni poduzetnici potvrđuju nam to i danas, posebice u sektoru visoke tehnologije. Odličan primjer kako jedan brend živi Hrvatsku je svakako brend Rimac, u više njegovih dimenzija - Mate kao vizionara, njegovih električnih jurilica ili ljudi, zajednice i inovacijskog ekosustava koji stvara.
Treba nam više takvih Rimaca, ali ne samo onih koji osvajaju globalna tržišta i privlače milijarde investicija, nego onih koji uz sav taj uspjeh vežu Hrvatsku, u kojoj odluče ostati - raditi, rasti i razvijati se, unatoč zelenijoj travi u susjedstvu…
Upravo taj inat, ponos i borba s vjetrenjačama kojim Rimac pokazuju da se u Hrvatskoj može uspjeti, čine njegov brend jedinstvenim i predstavljaju snagu hrvatske meke moći kojom možemo konkurirati i velikim gospodarskim silama. Upravo nju moramo snažnije utkati u naš identitet i pomoću nje ispričati svijetu malo drugačiju priču o inovativnosti. Sve to zajedno osigurat će nam očuvanje hrvatskog izumiteljskog identiteta i prepoznatljivost Hrvatske kao zemlje znanosti, inovacija i tehnologije. Nadam se kako će Hrvatska prepoznati tu moć komunikacije i na ovaj način strateški, sustavno i koordinirano komunicirati svijetu jedinstvenu poruku o Hrvatskoj kao zemlji koja ‘živi‘ inovativnost.
Izraelci su to uspjeli kroz 30-ak godina, možemo li mi s napunjenih 40?
Iako se tu još dosta kockica mora posložit (ne samo onih crvenih i bijelih), ja sam uvjerena da možemo.
**dr. sc. Doris Vukšić, voditeljica strateških komunikacija u digitalnoj agenciji Human, više od deset godina bavi se promocijom inovativnog poduzetništva kroz mjere financiranja projekata malog i srednjeg poduzetništva, pružajući stručni i znanstveni doprinos brendiranju hrvatske inovativnosti. Doktorirala je komunikacijske znanosti na poslijediplomskom interdisciplinarnom sveučilišnom studiju Komunikologija, iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti. U Humanu je prvenstveno zadužena za privlačenje investicija kroz fondove rizičnog kapitala, stratešku komunikaciju agencije te savjetovanje klijenata na području brendinga. Djeluje i kao predavač iz područja Komunikacije IT sektora.
Istražite » sve kolumne Doris Vukšić «
O STARTUP REPORTU
Ovdje možete pročitati opširnije o magazinu Startup Report i pretplatiti se na newsletter