Brojni programi poslovnog razvoja ili inspirativne priče o poslovnim krizama referiraju se na kineski znak, simbol, za krizu koji se sastoji od dva znaka – onoga za opasnost i onoga za priliku. Svaka promjena je (potencijalno) riskantna pa uvijek dolazi kao kombinacija opasnosti ali i prilika. Kada smo se svi početkom 2020. našli usred promjena izazvanih globalnom epidemiološkom krizom, nismo mogli ni zamisliti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Izazovi sa kojima smo se tada počeli susretati su nam potvrdili kako malo toga možemo planirati te da moramo biti spremni na - sve. Ubrzo je postalo evidentno da se situacije, događaji i ljudi oko nas konstantno mijenjaju i da se društvo i svijet definitivno nalaze na velikoj prekretnici koja određuju kako će, a i kako više neće izgledati budućnost, bilo da govorimo o našim privatnim životima, poslovanju, preferencijama potrošača, zakonodavstvu, …
A novo normalno nas je i iskustveno obogatilo. I usred cijelog tog izazova pojavilo se i mnoštvo prilika među kojima i mogućnost razmjenjivanja dobre prakse o tome kako su se razni sustavi prilagodili te kako se i dalje možemo prilagođavati razvoju prilično neizvjesne budućnosti. A možda ćemo imati priliku uskoro i priznati da je najveća lekcija zapravo da budućnost i njena izvjesnost nikada nisu bile tako lako predvidive kako smo ih do početka 2020. smatrali.
Dinamika današnjeg poslovanja, bez obzira na zdravstvenu krizu, izuzetno je ubrzana. Osim što su promjene brže, okruženje je kompleksnije i puno umreženije. Iako ne možemo sa sigurnošću znati što nas očekuje sutra, moramo gledati u budućnost i unaprijed razmišljati o potencijalnim događajima i situacijama s kojima se možemo susresti. To je jedini način kako pravovremeno odgovoriti i poduzeti aktivnosti kojima bi se rizici sveli na minimum i iskoristile prilike. Jer kao što izazova uvijek ima, i novi uvijek dolaze, tako i prilike uvijek postoje. Ali, ključ je u prepoznavanju onih pravih prilika.
Primjeri prepoznavanja dobrih prilika već postoje. Primjerice u zdravstvu, pristup isključivo liječenja posljedica se mijenja prema prevenciji i poticanju wellbeing stila života. Ili sada već klasični primjer vezan uz pandemiju je onaj o ubrzanoj digitalizaciji poslovanja pa i javne administracije koji se desio gotovo preko noći. Jedan od primjera je svakako i duhanska industrija u kojoj je upravo Philip Morris International predvodnik transformacije cijele industrije. Iz vlastitog iskustva i iskustva Philip Morrisa vidim kako je važno kontinuirano osluškivati potrebe potrošača, i to ne samo u vrijeme krize, jer ako ne prilagodite pravovremeno poslovanje i ne riskirate – propustit ćete onu pravu priliku.
Osim što je bitno osluškivati potrošače i tržište bitno je, ili usudila bih se reći – ključno je imati i znanja i hrabrosti potaknuti promjene. A odgovornost je potaknuti cijelo društvo da se mijenja na bolje. Tako su u slučaju Philip Morrisa, upravo preferencije potrošača koji danas trebaju i traže manje štetne alternative cigaretama, bile poticaj za ulaganje u znanost i razvoj proizvoda smanjene štetnosti. Pri tome nije sve u rukama samo kompanija, već svih dionika, stoga je nužno da zajednički radimo na donošenju mjera i rješenja koje će gospodarstvu i društvu u cjelini omogućiti daljnji rast i razvoj.
Štoviše, u svijetu koji se konstantno i ubrzano mijenja, promjene je potrebno predvidjeti te na vrijeme započeti svjetonazorske, administrativne, zakonodavne, porezne i druge transformacije kako bi promjenama upravljali i dočekali ih spremni. Upravo zakonodavni okvir je važan faktor koji se nužno mora prilagoditi stalno mijenjajućim realnostima. Činjenica je da se ono u pravilu mijenja sporije od tempa inovacija. To i nije samo po sebi problem, sve dok zakonodavstvo kao takvo ne koči razvoj novih, boljih ideja i ulaganja. Pritom je vrlo važno i da političke strukture pravovremeno prepoznaju stvarne probleme današnjice te da budu svjesni postojanja inovativnih rješenja, ali i društvenih šteta u slučajevima da zakonodavstvo ne prati trend pozitivnih promjena.
Porezna politika je također od iznimne važnosti u odgovoru na zahtjeve koje stalne promjene stavljaju pred nas. Uloga poreza je puno više od pukog prikupljanja sredstava u državni proračun. Porezna politika je u današnje vrijeme alat za postizanje različitih ciljeva među kojima treba izdvojiti zaštitu okoliša, poboljšanje zdravstvenog stanja nacije, zaštitu socijalnih prilika stanovništva. Drugim riječima, porezna politika treba također podržati svekoliki napredak tehnologije, inovacije i znanstvena dostignuća te ne stvarati prepreke u etabliranju inovativnih rješenja koja nam mogu unaprijediti živote.
Jer poticanje manje rizičnog ponašanja, poticanje inovacija i razvoja, pozitivni odnos prema novim realnostima i preferencijama potrošača osnova je uspješnih i progresivnih društava kakvom bi i mi u Hrvatskoj trebali težiti. Promjene su nužne i one se polako, ali sigurno manifestiraju na svim razinama. Znamo da ne možemo utjecati na sve, ali sve ipak počinje od nas samih. Veliki izazovi ujedno su prilika da ustrajemo i pokažemo koliko snažno možemo i moramo djelovati za bolji svijet i bolju budućnost pred nama.
Na svakom od nas je, i osobno i poslovno, prihvatiti odgovornost da promjene i opasnosti pretvaramo u prilike. Godine iza nas, pandemija i potresi, i druge prirodne katastrofe, te promijenjeni poslovni trendovi, trebali su nas, i trebaju nam, osvijestiti tu odgovornost. Osobno želim živjeti u uvjerenju da nas je većina shvatila težinu individualnih i institucionalnih odgovornosti koju u ova zahtjevna, jer optimizma radi ajmo ih ne zvati kriznima, vremena nosimo.
Jer kao što kineska poslovica kaže – život nam nikada ne pruža sigurnost, on nam može samo obećati priliku. Idemo je iskoristiti!