Jučerašnji skok njemačke desetgodišnje obveznice iz negativne zone na pozitivnu razinu po prvi put od prve polovine 2019. godine ima simbolično značenje kao najava značajnog zaokreta na tržištu kapitala koji možemo očekivati tijekom ove godine.
Njemačka 10-godišnja obveznica samo malo je prešla u pozitivnu zonu (0,013 posto), ali su ti prinosi prošlog mjeseca bili na čak -0,4 posto. Problem je sljedeći: ako značajno porastu prinosi na njemačku desetgodišnju obveznicu, koja je benchmark za cijenu zaduživanja u Europi, ostaje pitanje koliko će rasti cijena novih izdanja slabijih izdavatelja.
Postoji bojazan kako bi se prinosi na obveznice nestabilnijih i slabije razvijenih zemalja mogli multiplicirati. Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija Zdravko Marić potvrdio nam je kako prate rast prinosa proteklih dana te rekao kako je očigledan utjecaj inflacije na tržišta.
U ovom trenutku teško je procijeniti kako će se trend odraziti na hrvatske prinose. Ministarstvo financija, objasnio je Marić, upravo priprema novo domaće izdanje, pa će uskoro postati jasno koliko će porasti cijena hrvatskog zaduživanja.
Rast prinosa na njemačke bundove dio je šireg globalnog trenda rasta prinosa na instrumente duga.
Ključan utjecaj na tržišta imaju najave američkih Federalnih rezervi da uspori program otkupa vrijednosnica i planski počne dizati kamatne stope kako bi zaustavili inflaciju koja je u Sjedinjenim Državama dosegla sedam posto. Europska središnja banka za sada je samo najavila usporavanje otkupa vrijednosnica od ožujka, tj. još nije krenula sa zaoštravanjem monetarne politike, ali investitori anticipiraju kako će to biti neizbježno. Uostalom, bilo bi apsurdno da su prinosi na njemačku desetgodišnju obveznicu i dalje negativni ako je inflacija u Njemačkoj u prosincu dosegla visokih 5,7 posto.
Na razini eurozone došla je na razinu od 5 posto. Pri ovome treba voditi računa kako u te podatke o inflaciji nisu uključene cijene stanova i kuća, a Eurostat je izmjerio kako su cijene kuća u eurozoni u trećem kvartalu 2021., u usporedbi s istim kvartalom 2020., narasle za 8,8 posto, dok je taj rast na razini EU bio još viši te je iznosio 9,2 posto. U Njemačkoj je taj rast cijena kuća dosegao čak 12 posto, dok smo mi u Hrvatskoj s 9-postotnim rastom blizu prosjeka EU.
Ispod je grafikon Eurostat koji pokazuje trend rasta cijena kuća u eurozoni i EU
Iako nije izgledno da će bez obzira na rast cijena u EU Europska središnja banka ove godine dizati kamate (jer bi to moglo uništiti javne financije neuspješnijih zemalja), pojedini nacionalni regulatori već su počeli vući poteze ciljane smanjivanju sistemskih rizika proizašli iz pretjeranog optimizma i rasta cijena.
Tako je njemačka Bundesbanka procijenila kako su cijene kuća u Njemačkoj od 2015. porasle čak 60 posto te smatraju da je tržište precijenjeno 15 do 30 posto. Stoga je Bundesbanka od njemačkih banaka zatražila povećanje kapitala do 2023. za 22 milijarde eura, što je 0,75 posto njihove domaće imovine te oko dva posto rezidencijalnih hipotekarnih zajmova (mortgagesa).
To je svojevrsno monetarno zatezanje bez ESB-a na koje se Bundesbanka odlučila zbog očekivanog rasta kamata koje dio zajmoprimaca neće moći izdržati te treba spriječiti pretjerano optimistično emitiranje/akumuliranje novih dugova.
Brif:
1 Britanska Resolution Foundation procijenila je da je Velika Britanija na rubu ‘katastrofe životnog standarda‘. Zbog inflacije, brexita i najave dizanja poreza procjenjuju kako će životni troškovi obitelji u dva mjeseca porasti za 1980 funti.
2 Sve je više zahtjeva britanskih konzervativaca da njihov premijer Boris Johnson podnese ostavku, a Johnson najavljuje ukidanje praktično svih epidemioloških mjera osim obavezne samoizolacije u slučaju pozitivnog testa.
3 Američki predsjednik Biden izjavio je kako očekuje da će Rusija krenuti na Ukrajinu.
Prijedlog dnevnog štiva:
Michael Bang Petersen o mitovima na društvenim mrežama
Cyber kriminalci su sve mlađi: Danas i devetgodišnjaci lansiraju DDoS napade na škole