Koliko je epidemija bolesti COVID-19 utjecala na rad gradskih uprava te koliko su hrvatski gradovi napredovali na ljestvici digitalne spremnosti samo su neka od pitanja na koja je vodeća hrvatska konzultantska kuća Apsolon pružila odgovor u svojoj Analizi digitalne spremnosti hrvatskih gradova. Glavni ciljevi studije bili su istražiti digitalnu spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova temeljem metodologije koja omogućuje praćenje njihova razvoja u vremenskoj perspektivi kao i međusobno uspoređivanje na ljestvici digitalne spremnosti. Apsolonova studija tako je i treću godinu zaredom dala detaljan uvid u stanje digitalne transformacije jedinica lokalne samouprave te komparativnom analizom ukazala na pozitivne i negativne promjene u odnosu na prošlu godinu. Istražena je razina digitalne spremnosti gradskih uprava, dostupnost i razina podataka na službenim gradskim internetskim stranicama, otvorenost uprave prema građanima, mogućnost njihova uključivanja te kompleksnost obavljanja različitih administrativnih postupaka.
Uslijed aktualne krize uzrokovane epidemijom bolesti COVID-19 način života i poslovanja drastično se promijenio u privatnom i javnom sektoru - sve je veće oslanjanje na digitalne tehnologije, raste trend “rada od kuće” kao i online načina obavljanja različitih usluga i procesa. S druge strane, Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI) Europske komisije pokazuje da se Hrvatska i dalje nalazi na 20. mjestu što znači da su, u usporedbi s prosjekom Europske unije, rezultati i dalje razmjerno niski, zbog čega je jasno da postoji velik prostor za daljnjim napretkom i razvojem digitalnog gospodarstva i društva. Stoga su Apsolonovim istraživanjem specifično promatrana područja važna za uspješnije i učinkovitije poslovanje jedinica lokalne samouprave i njihove komunikacije s građanima, odnosno Dostupnost i kvaliteta e-usluga građanima, Servisne informacije i objedinjeni sustavi plaćanja, Dostupnost gradskih podataka, Participacija građana u odlučivanju i Komunikacijski kanali između gradske uprave i građana u svrhu utvrđivanja Kompozitnog indeksa kao pokazatelja digitalne spremnosti gradova.
Ukupni pobjednik prema Kompozitnom indeksu digitalne spremnosti hrvatskih gradova i ove je godine Rijeka. Grad se istaknuo kao primjer stavljanja potreba građana na prvo mjesto u pogledu digitalnih rješenja, vrlo organizirane i pregledne mrežne platforme za sve korisnike s mnoštvom dostupnih informacija, u segmentima participacije građana u odlučivanju te otvorenosti gradske uprave prema javnosti. U skupini srednjih gradova pobjedu je odnijela Pula koja je proteklu godinu primarno posvetila razvoju dostupnosti gradskih podataka te GIS sustava, dok se u skupini manjih gradova kao predvodnik istaknuo Dubrovnik, koji je ujedno zauzeo i treće mjesto u ukupnom poretku gradova zahvaljujući implementaciji nove platforme za javno savjetovanje te integraciji s NIAS sustavom kojim su gradske e-usluge još sigurnije i dostupnije građanima.
Ovogodišnji rezultati u području Dostupnost i kvaliteta e-Usluga građanima pokazuju da se u kategoriji velikih gradova ponovno ističe Rijeka, među srednjim Pula, a u kategoriji malih gradova na prvom je mjestu Dubrovnik. U odnosu na 2020., kod većine gradova vidljiva je promjena u povećanju broja administrativnih postupaka u kojima se obrasci mogu preuzeti na računalo, a u manjoj su mjeri uvedene nove e-Usluge. S druge strane, pri istraživanju načina autentifikacije i identifikacije te sustava koji se za to primjenjuju, također je zabilježen pozitivan pomak, pri čemu se posebno ističu gradovi Bjelovar i Dubrovnik koji su omogućili autentifikaciju i identifikaciju putem sustava NIAS za obavljanje e-usluga. U području Servisnih informacija i objedinjenih sustava plaćanja, koje obuhvaća dostupnost i kvalitetu servisnih informacija dostupnih stanovnicima te postojanje i mogućnosti objedinjenih sustava plaćanja (City Card), kao vodeći gradovi posebno su se istaknuli Rijeka, Dubrovnik, Zagreb i Šibenik. Također, primijećeno je i da sve veći broj gradova uvodi nove kvalitetnije servisne informacije koje se redovito ažuriraju ili su dostupne u stvarnom vremenu. Tako, primjerice, gradovi Karlovac, Velika Gorica i Pula svoje informacije direktno pružaju građanima pod uvjetom da se uključe u njihovu Viber zajednicu, dok Slavonski Brod i Dubrovnik na taj način dijele informacije o pandemiji COVID-19. Građani putem Viber zajednice u stvarnom vremenu primaju informacije o novostima u gradu, a mogu i sudjelovati u direktnim ispitivanjima mišljenja javnosti kroz anketne upitnike. Broj gradova koji koriste City Card stagnira i odnosi se uglavnom na turističke gradove, premda se u onima koji ga posjeduju učestalo ažuriraju pogodnosti za građane i posjetitelje.
Rijeka, Zagreb, Pula i Karlovac istaknuli su se najvećim opsegom Dostupnih otvorenih podataka kroz same portale otvorenih podataka ili implementirane geografske informacijske sustave (GIS) za kartografsku prezentaciju prostornih podataka (najčešće kroz digitalizirane prostorne planove ili prikaz komunalne infrastrukture). U području Participacije građana u odlučivanju, koje obuhvaća digitalne platforme putem kojih gradske uprave uključuju građane u odlučivanje te dostupnost proračuna građanima, razinu njegove prilagođenosti i transparentnosti, najbolje rezultate ostvarili su gradovi Dubrovnik i Rijeka, dok su značajan napredak zabilježili Split i Slavonski Brod. Primijećen je i pozitivan trend rasta broja gradova koji građanima putem mrežnih stranica pružaju uvid u sve gradske račune, kao i porast broja gradova koji prakticiraju participativno planiranje proračuna. Komunikacija između gradske uprave i građana, koja obuhvaća dostupnost interaktivnih platformi za dostavljanje prijedloga, mišljenja i stavova građana, brzinu odgovora gradskih uprava na upite građana te zastupljenost gradskih uprava na društvenim mrežama, najučinkovitija je u Rijeci, Zagrebu i Varaždinu. Čak 70 % promatranih gradova odgovorilo je na postavljene građanske upite u vremenskom okviru kraćem od četiri sata, a gradske uprave sve više otvaraju profile na društvenim mrežama te ih koriste kao alat za direktniju komunikaciju prema građanima.
Ovogodišnje istraživanje pokazalo je da je većina gradova ostvarila veći ili manji napredak u odnosu na prošlu godinu, dok manji dio stagnira. Tako je 12 od 20 promatranih gradova „pojačalo” svoj rezultat na ljestvici digitalne spremnosti za više od 10 %, a najveći napredak zabilježen je u Rijeci, Dubrovniku i Splitu. Sve je više digitalnih usluga, veći broj različitih digitalnih alata, sve više se budi svijest gradskih uprava o potrebi implementacije digitalnih tehnologija u upravljanju i komunikaciji, a velik broj gradova napravio je značajne iskorake.
Pod utjecajem krize uzorkovane epidemijom bolesti COVID-19 digitalna budućnost nastupila je ranije od planiranog, a građani su počeli mijenjati navike. Upravo zato, sve je izvjesnije da će se nakon navedenih promjena, kojima su građani svakodnevno izloženi, od javne uprave sve više očekivati dostupnost usluga u digitalnom formatu. S druge strane, evidentno je da postoji još čitav niz gradova koji se tek trebaju ozbiljnije suočiti s digitalizacijom i jačati sve segmente svog poslovanja kako bi ju uspješno proveli na obostranu korist i zadovoljstvo kako gradske uprave, tako i svih njezinih građana. Važno je uložiti maksimalne napore kako bi proces prilagodbe i promjena prošao što bezbolnije, za što je svakako potrebna izuzetno jaka volja ključnih donosioca odluka s jasnom predodžbom onoga što se zapravo želi postići. Uz to, važno je i maksimalno uključivanje svih dionika kako bi zajedničkim snagama osmislili jasan put k ostvarenju željenog cilja digitalnog razvoja grada, a pritom i podigli svijest svih građana, potaknuli što veće uključivanje i time na koncu povećali kvalitetu življenja u gradu. Važnu ulogu ovdje svakako ima i država koja mora surađivati s gradovima, ažurno im predlagati rješenja i definirati interoperabilni okvir i smjernice slične onima nastalim za e-usluge. Ovo će dodatno osnažiti standardizaciju usluga i sustava te osigurati njihovu komplementarnost.
- Kako bi se dodatno unaprijedilo stanje digitalne spremnosti u hrvatskim gradovima svakako je nužno krenuti od strateškog planiranja digitalnog razvoja kao osnovnog ključa uspješne digitalne transformacije. Nakon toga slijedi postupno uvođenje digitalnih alata kao posljedica specifičnih potreba lokalne zajednice i proračunskih mogućnosti u gradu te jačanje suradnje, komunikacije i participacije između gradske uprave i građana. Analiza je još jednom pokazala da gradovi iz godine u godinu pokazuju pomake u digitalnoj spremnosti, a time i unaprjeđenju svakodnevnog života građana. Međutim, upravama sada predstoji da povlačenjem EU sredstava, dobrim strateškim planiranjem i naglaskom na zeleno i digitalno svojim građanima omoguće funkcionalna i moderna urbana područja - poručila je Mirjana Samardžić Novoselec, članica Uprave Apsolona.