TOP 1500 HR KOMPANIJA

Neumoljivo preciznim jezikom brojki ispričali smo priču o najozbiljnijem poslovnom stres testu naše generacije

Novi biznis poredak, koji je stvorio koronavirus i koji predstavljamo ovdje, mogao bi nadživjeti svog tvorca. Sve ono što ih ne ubije, kompanije - kao i ljude - na kraju ojača
Marko Biočina
 Darko Tomas/Cropix

Poštovani čitatelji, pred vama je sistematizirani prikaz poslovanja 1500 najvećih hrvatskih kompanija. Realiziran u suradnji s Finom, ovaj godišnjak predstavlja svojevrsni due diligence funkcioniranja domaćeg korporativnog sektora u okolnostima najveće i najoštrije ekonomske krize koja je svijet pogodila u posljednjih sto godina. Riječ je o svojevrsnom svjedočanstvu vremena, dokumentu koji će možda jednog dana poslužiti i povijesnim istraživačima za odgovor na pitanje kako je i uz kakve posljedice Hrvatska živjela i preživjela pandemiju koronavirusa.

Ipak, ako smo i stvorili izdanje koje bi se moglo pokazati korisnim nekim budućim generacijama, to svakako nije bio naš primarni cilj. Upravo suprotno, ovaj magazin napravili smo temeljem ideje da on može biti informativan i koristan svima koji će ga danas čitati, kako samoj domaćoj poslovnoj zajednici koja je u njegovom tematskom fokusu, tako i široj javnosti. Javna objava rang-liste, bez obzira na to što rangirala, uvijek izaziva reakcije čitatelja, jer sugerira postojanje jasne hijerarhiju. Dakako, život nikad nije toliko jednostavan da se takva stratifikacija može temeljiti na nekoliko statističkih podataka, ali možda i najveća kvaliteta rang-lista poput onih koje donosimo u magazinu koji upravo čitate baš i jest u njihovoj jednostavnosti i transparentnosti.

Utoliko, priča o 1500 hrvatskih kompanija s najvećim prihodima svakako nije priča o cijelom hrvatskom gospodarstvu, no tu priču nemoguće je ispričati bez ovih 1500. U trenucima kad je društveni, ali i institucionalni sentiment, često fokusiran na probleme malih i srednjih poduzeća, smatramo kako je važno poslati poruku o važnosti velikih kompanija, velikih poslovnih sustava, velikih projekata, biznis ideja i ambicija. Bez jakog korporativnog sektora nema ni prosperitetne ekonomije.

Pa koliko je onda danas prosperitetna Hrvatska? Podaci koje donosimo u ovom magazinu daju osnove za određeni optimizam, čak i veći nego što se to u široj javnosti percipira. Iako je iza nas kriza bez presedana u životnom vijeku gotovo svih današnjih građana Hrvatske, poslovni rezultati najvećih kompanija ipak su znatno iznad očekivanih povijesnih minusa. Kumulativne brojke pokazuju kako su njihovi prihodi pali za 19 milijardi kuna, s lanjskih 509 na ovogodišnjih 490 milijardi. Radi se o padu od oko 3,74 posto, što je manje od polovice pada koji je zabilježen mjerenjem bruto nacionalnog dohotka. Bitno veći pad zabilježen je u kontekstu profitabilnosti, pa je kumulativna dobit 1500 najvećih domaćih kompanija lani bila oko 11,5 milijardi kuna manja, pala je sa 33,25 milijardi 2019. na 21,68 milijardi lani. Za ekonomiju kojoj je niska kapitaliziranost tradicionalna značajka, to svakako nije dobra vijest, no s obzirom na okolnosti, nije ni katastrofa. No, 1500 najvećih ove godine nisu one iste kompanije koje su se lani nalazile na tom prestižnom popisu.

Priča o korporativnoj 2020. utoliko se ne može ispričati brojkama u kumulativu, nego isključivo kroz priče o pojedinačnim kompanijama. Pandemija je mnoge od njih napravila gubitnicima, a mnoge i pobjednicima. Testirala je njihove poslovne modele i ranije percipirane nepobitnosti, poticala kreativnost i izazivala agilnost, nagrađivala aktivnost i kažnjavala pasivnost... Na neki način, bio je to stres test održivosti poslovanja, ali neravnopravan, nejednak i često nepravedan. Niz kompanija, čak i cjelokupni sektori, bili su suočeni s potpunim prekidom svojeg poslovanja. Oni koji su preživjeli će pričati. A možda se s problemima suočiti i ove godine, pa i u godinama koje nam tek slijede.

Sve te priče, o uspjesima, neuspjesima, dosezima i podbačajima, ispričane su u ovom magazinu, ali neumoljivo preciznim jezikom brojki. Tumačenja tih brojki će - nadamo se - u danima koji su pred nama biti mnogo. Kao i čitatelja. Novi biznis poredak, koji je stvorio koronavirus i koji predstavljamo u ovom magazinu, mogao bi nadživjeti svog tvorca. Kompanije, kao i ljudi, imaju sklonost da ih potencijalno smrtonosna ugroza ojača. Pa bi svi oni koji su jaki danas, sutra mogli biti još i jači. A to je, zapravo, jako dobra vijest...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. travanj 2024 13:38