TRŽIŠTE RADA

Istina o najplaćenijim zanimanjima u RH: ‘Nastavnica sam, ali trgovkinje imaju i 2000 kn veću plaću nego ja, kako to?‘

Najviše plaće zaposlenima s visokom stručnom spremom, koje su se kretale od 13.800 kuna do 14.180 kuna, isplaćivale su se u farmaceutskoj industriji

Ilustracija

 Tom Dubravec/Cropix

Nedavno me je nazvala znanica, nastavnica u jednoj splitskoj školi, piše novinarka Sanja Stapić za Slobodnu Dalmaciju. Kaže, pišeš o plaćama i ne mogu da ti se ne javim - čitam da u dva trgovačka lanca prodavačice imaju veću plaću nego što je imaju oni koji rade moj posao. Pa zar to nije strašno? Njihova je plaća i do 2000 kuna veća od moje! Fakultetski sam obrazovana, radim zahtjevniji i složeniji posao...

Nije jedina koja misli da oni koji nisu studirali moraju imati manje plaće.

To uglavnom i jest tako, uz neke iznimke. Oni koji su studirali imaju veće plaće od onih koji nisu studirali. No, na plaće utječe i djelatnost i poslodavac. Nije svejedno u kojoj branši radite, a znanica s početka ovog teksta radi u jednoj od tri djelatnosti u kojima se u Hrvatskoj najmanje cijeni visoka stručna sprema.

Državni zavod za statistiku jednom godišnje objavljuje podatke o visini plaća po stupnju stručne spreme zaposlenih i posljednja je njihova analiza objavljena u travnju prošle godine za 2019., te pokazuje da su te godine zaposleni s fakultetskom diplomom najmanje zarađivali u ugostiteljstvu i hotelijerstvu - 5920 prosječne mjesečne neto plaće, u zaštitnim i istražnim djelatnostima 6592 kune te u obrazovanju 6750 kuna.

Biti tražen

Najviše plaće zaposlenima s visokom stručnom spremom, koje su se kretale od 13.800 kuna do 14.180 kuna, isplaćivale su se u farmaceutskoj industriji, u promidžbi i istraživanju tržišta, te u pomoćnim djelatnostima u rudarstvu.

Te je 2019. prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih s visokom stručnom spremom iznosila 9063 kune, dok je prosječna plaća za sve zaposlene iznosila 6382 kune, za srednju stručnu spremu iznosila je 5460 kuna… Zaposleni sa srednjoškolskim obrazovanjem najviše su, prosječno po 10.570 kuna, zarađivali u pomoćnim uslužnim djelatnostima u rudarstvu, a najmanje, 3566 kuna, u socijalnoj skrbi bez smještaja.

Dr. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije kaže da u cjelini visoko obrazovanje na razini ukupnog tercijarnog obrazovanja nosi 25 posto veću plaću u odnosu na sekundarno obrazovanje. Također značajan utjecaj na nečija primanja ima i potražnja za njegovim poslom, pa će više biti plaćen onaj tko je tražen.

- Jučer mi se pokvario kompjutor; sat i pol rada na popravku košta 600 kuna. Mogu reći da mi je to puno, ali onda mogu sam popravljati. Vodoinstalater kad popravi slavinu naplati 300 kuna i možete reći da je puno, ali nitko vas ne tjera da plaćate. Ako je netko malo plaćen za svoj posao, ne mora to raditi, može pokušati raditi kao prodavač ili prodavačica u dućanu i onda će vidjeti koliko je zadovoljan kvalitetom tog posla, sredinom, dinamikom posla, njegovom zanimljivošću i tako dalje. Tržište regulira plaće i one ovise o poslodavcima, a ako je netko loš poslodavac, za očekivati je da će izići s tržišta. Zašto poslodavac ne bi platio radnika više ako to može učiniti? Zar bi država trebala reći kakve bi trebale biti razine plaće? Nekada smo imali platne razrede i to se pokazalo katastrofalnim - ističe dr. Bejaković.

Slične podatke o utjecaju obrazovanja na razinu plaća ovih su dana objavili s portala MojPosao.

- Očekivano, ispitanici s bogatim radnim iskustvom i višim stupnjem obrazovanja imaju veće plaće odnosu na one s kraćim stažem i nižim obrazovanjem. Pa tako radnici sa završenim postdiplomskim studijem ili nekom poslovnom školom (MBA) imaju u prosjeku 59 posto višu plaću od prosječne. Da se studiranje isplati, pokazuju i podaci da osobe s visokom stručnom spremom u prosjeku imaju 8443 kune plaće ili 17 posto višu plaću od prosječne i čak 40 posto višu od radnika sa srednjom stručnom spremom, koji u prosjeku imaju 6020 kuna - kažu s portala MojPosao, koji je objavio analizu plaća za prošlu godinu, u kojoj je, prema njihovim podacima, prosječna plaća iznosila 7188 kuna. Navode da najvišu mjesečnu plaću i dalje imaju piloti i ona je lani iznosila 21.936 kuna, direktori IT poslova 20.549 kuna, regionalni direktori 20.154 kune, iza kojih slijede kontrolori leta i direktori prodaje. Osim menadžerskih zanimanja, gdje su plaće u prosjeku 128 posto više od prosječne, najbolje su plaćena zanimanja iz područja tehnologije i razvoja, s plaćama koje premašuju prosječne za 62 posto, te u informacijskim tehnologijama i telekomunikacijama s plaćama koje su 36, odnosno 23 posto iznad prosječnih. Najniže prosječne plaće, od 28 do 35 posto ispod prosjeka, zarađuju radnici u pomoćnim zanimanjima, tekstilni radnici i zaposleni u uslužnim djelatnostima.

Da na visinu plaća utječe i to u čijem je vlasništvu poslodavac, pokazuju podaci portala MojPosao, prema kojima strani vlasnici bolje plaćaju radnike nego domaći vlasnici. To je tako vjerojatno zbog toga što su u stranom vlasništvu profitabilne telekomunikacije te bankarska industrija, u kojima su plaće iznad prosječnih. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu devet su posto više od prosjeka te prosječno iznose 7860 kuna. S druge strane, primanja zaposlenika tvrtki u pretežno domaćem vlasništvu od 6826 kuna su pet posto niža od prosjeka, prosječne plaće u tvrtkama u državnom vlasništvu kreću se oko 6750 kuna i niže su šest posto od prosjeka.

- Nema zbora, ako ste lošije obrazovani, teže ćete se zaposliti. Čekanje na zaposlenje onih s višom razinom obrazovanja neusporedivo je kraće nego osobe koja ima samo osnovnu školu ili nema ni to. Plaće visokoobrazovanih su više, a značajan je čimbenik profesionalno napredovanje, neusporedivo su veće šanse za napredovanje onih s visokim obrazovanjem od onih sa srednjim obrazovanjem. Kod nas se još uvijek jako drži do formalnog obrazovanja, tako znam za slučaj jako dobrog informatičara koji nije studirao – nama nije bio dobar jer nam je formalno obrazovanje jako bitno, a u Lufthansi je danas glavni informatičar. Ljudi često brkaju pamet i obrazovanje. Netko može biti glup, a imati tri doktorata znanosti, a netko može imati samo osnovnu školu, biti pametan i jako dobro neformalno obrazovan, načitan i informiran. To se polako mijenja, te promjene su vrlo spore i ne idu brzo, mi nismo Amerika ili Švicarska - objašnjava dr. Predrag Bejaković za Slobodnu Dalmaciju.

Najbolje prosječno plaćena radna mjesta u Hrvatskoj

1. Regionalni direktor 21.128 kuna
2. Direktor IT poslova 20.530 kuna
3. Glavni direktor 20.007 kuna
4. Pilot 19.321 kuna
5. Voditelj leasinga 18.912 kuna
6. Kontrolor leta 18.320 kuna
7. Izvršni direktor 18.243 kune
8. Direktor prodaje 17.770 kuna
9. Direktor financija 16.971 kuna
10. Direktor proizvodnje 16.271 kuna
11. Lead developer IT 16.213 kuna
12. IT manager 15.957 kuna
13. Tehnički direktor 15.605 kuna
14. Direktor prodaje i marketinga 15.502 kune
15. IT architekt 15.273 kuna
16. Business development manager 14.757 kuna
17. Direktor logistike 14.527 kuna
18. Direktor filijale 13.992 kune
19. Tehnički upravitelj 13.854 kune
20. Direktor ljudskih potencijala 13.639 kuna
(Podaci s portala Moja Plaća)

Najlošije prosječno plaćena radna mjesta u Hrvatskoj

1. Šivač 4114 kuna
2. Spasilac, instruktor plivanja 4206 kuna
3. Priprema krojeva 4267 kuna
4. Obućar 4297 kuna
5. Spremačica 4307 kuna
6. Radnik na prijemnom pultu 4337 kuna
7. Čistač 4338 kuna
8. Anketar 4363 kune
9. Zaštitar 4395 kuna
10. Frizer 4403 kune
11. Cvjećar 4440 kuna
12. Dadilja 4442 kune
13. Njegovatelj 4462 kune
14. Krojač 4500 kuna
15. Nekvalificirani radnik 4517 kuna
16. Blagajnik 4567 kuna
17. Zlatar 4573 kune
18. Recepcionar 4633 kune
19. Trgovac (prodavač) 4669 kuna
20. Kozmetičar 4673 kune
(Podaci s portala Moja Plaća)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 02:55