U zadnjih pet mjeseci euro je ojačao prema dolaru 12 posto te je dosegao razinu od 1,20 za dolar. Na toj razini euro nije bio zadnje dvije godine, a ona se u ranijim politikama Europske središnje banke (ESB) smatrala nekom vrstom osjetljive granice. Bivši guverner ESB-a, Mario Draghi, je kod takvih tečajnih fluktuacija uvijek poručivao kako je tečaj važan i najavljivao monetarne akcije koje će zaštiti europski izvoz. Draghijeva nasljednica, Christine Lagarde, sada je suočena ne samo s jačanjem eura nego i sa slabljenjem europskog oporavka te deflatornim trendovima u Europi. Ovo zadnje je posebno osjetljivo pitanje za ESB jer uporno svojim politikama niskih kamata i quantitative easinga pokušavaju djelovati proinflatorno, ali empirija govori kako više utječu u deflatornom smjeru.
Čini se da će pozicije ESB-a po pitanju tečaja i u eri Lagarde možda ostati slične kao i za vrijeme Draghija. Glavni ekonomist ESB-a Philip Lane naglašava kako je odnos euro-dolar važan te stoga utječe na monetarnu politiku. No, nejasno je što ESB uopće može činiti.
Uopće, naime, nije jednostavno pitanje što bi to ESB trebala činiti oko tečaja. Prvi je problem u tome što jaki euro ne dolazi iz snage europske ekonomije nego se treba govoriti o slabosti dolara koji je izgubio na vrijednosti i prema drugim značajnim valutama. Jasno je da brza aprecijacija eura smanjuje konkurentnost europskih izvoznika, ali je puno ozbiljniji problem smanjenje svjetske potražnje zbog recesije ili usporavanja rasta u velikom broju zemalja. Uz to, stručnjaci procjenjuju kako trenutačno ESB i ne može učiniti puno osim što u javnoj komunikaciji mogu isticati visoku razinu ekonomske neizvjesnosti te ostaviti prostor za očekivanje daljnjeg povećanja quantitative easing programa.
Moguće je, nadalje, da dolar slabi zbog povratka globalnog povjerenja. Naime, mnogi investitori tražili su 'sigurno utočište' za novac u američkim državnim dužničkim papirima, a sada ih napuštaju.
Vrlo je teško procijeniti kojim će smjerom tečaj era u budućnosti. Podjednake su šanse prema procjenama stručnjaka na financijskim tržištima kako bi euro mogao doseći 1,25 za dolar, ali i pasti na 1,15.
Ključna za odluke oko monetarne politike mogla bi biti procjena utjecaja tečaja na inflaciju, međutim, i tu istraživanja ESB-a dolaze do podvojenih zaključaka.
Sve u svemu, pred ESB-om se nanizao cijeli niz dilema.
Prijedlog dnevnog štiva:
Behavioral scientist: Kako je stvoren mit da vakcine uzrokuju autizam