HE Zakučac, s instaliranom snagom od 576 megavata najveća hrvatska hidroelektrana, ove je godine obilježila 60 godina rada. Smještena na donjem toku rijeke Cetine, nedaleko od grada Omiša, HE Zakučac gotovo je u potpunosti ukopana duboko u strmu stijenu Mosora te za proizvodnju koristi snagu 273 metara visokog pada rijeke iz akumulacijskog jezera Prančevići. Osim lokacijom i veličinom, Zakučac i danas zadivljuje izgledom i građevinskom izvedbom.
HE Zakučac svečano je puštena u rad 6. svibnja 1962. godine, pet godina nakon donošenja odluke o izgradnji. Tijekom ove prve etape izgrađeni su brana Prančevići, dovodni tunel s vodnom komorom i tlačnim cjevovodima te strojarnica. Ugrađene su proizvodne jedinice, dva generatora ukupne snage 216 MW i dvije turbine tipa Francis, svaka snage 110,5 MW. U drugoj etapi, koja je puštena u pogon 1980. godine, dograđeni su drugi tlačni tunel s vodnom komorom i tlačnim cjevovodima te dvije proizvodne jedinice ukupne snage 270 MW te je od tada do posljednje rekonstrukcije instalirana snaga hidroelektrane iznosila 486 MW. Za arhitektonsko uređenje HE Zakučac, akademik Lavoslav Horvat, poznat još kao arhitekt hidroelektrana Orlovac i Vinodol te više hidroenergetskih postrojenja u inozemstvu, dobio je 1962. godine nagradu „Viktor Kovačić“ za najvrjednije arhitektonsko ostvarenje na području Hrvatske.
Zakučac danas proizvodi čak 25 posto domaće hidroenergije, odnosno oko 15 posto ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Njegova prosječna godišnja proizvodnja iznosi 1.468.842 MWh, a prosječna dnevna 4.024 MWh. U povoljnim hidrološkim uvjetima, Zakučac može postići maksimalnu dnevnu proizvodnju višu i od 13.000 MWh. Puna proizvodnja rezervirana je za zimsko razdoblje, kada HE Zakučac radi kao temeljna hidroelektrana, dok u ljetnom razdoblju električnu energiju isporučuje u satima vršnog opterećenja, onda kada je najpotrebnije elektroenergetskom sustavu. Zahvaljujući svojoj opremljenosti, HE Zakučac može samostalno pokrenuti agregate bez vanjskog napajanja i mrežnog napona te u slučaju bilo kakvog ispada, elektrana se kroz desetak minuta može vratiti na punu snagu proizvodnje i sustavu brzo nadomjestiti nedostatak električne energije. Brana Prančevići, najviši dio sustava HE Zakučac, nalazi se na 273 metara nadmorske visine, a jezero nastalo branom, uz proizvodnju električne energije, služi i za napajanje omiškog vodovoda, otoka Brača, Hvara i Šolte, kao i za održavanje biološkog minimuma vode u koritu Cetine. Tik uz branu nalazi se potpuno automatizirana mala hidroelektrana Prančevići, instalirane snage 1,2 MW. Koristeći vodu na brani koja se trajno ispušta u korito rijeke Cetine, godišnje proizvede oko 9 GWh. U razdoblju od 2012. do 2017. godine izvedena je složena, gotovo milijardu kuna vrijedna rekonstrukcija postrojenja HE Zakučac, koja je uključivala zamjenu svih proizvodnih jedinica u strojarnici i pomoćnog pogona elektrane. Završetkom rekonstrukcije, kapacitet elektrane je povećan za 90 MW i sada iznosi impozantnih 576 MW instalirane, odnosno 538 MW efektivne snage. HE Zakučac je tako i dalje nezaobilazan u osiguranju stabilnosti hrvatskog elektroenergetskog sustava i proizvodnji velike količine energije.