Inovativni neboderi za koje nebo više ne predstavlja granicu, podvodni tuneli koji spajaju gradove i države, most koji nazivaju novovjekim svjetskim čudom i najveća zračna luka na svijetu neki su od najuzbudljivijih arhitektonskih, građevinskih i tehnoloških projekata današnjice. Donosimo njihov popis.
1. W350 drveni neboder
Lokacija: Tokio
Završetak radova: 2041. godine
Cijena: oko četiri milijarde eura
Drvene zgrade sve su popularnije u cijelom svijetu. U Vancouveru je 2017. godine otvoreno najveće drveno zdanje u svijetu: 53 metra visok neboder Brock Commons Tallwood House koji služi kao studentski dom u sklopu kampusa Sveučilišta Britanska Kolumbija. Nastao je kao dio arhitektonskog projekta Acton Ostry čiji je krajnji cilj popularizacija drvne građe u modernoj arhitekturi. Japanska kompanija Sumitomo Forestry početkom ove godine predstavila je još ambiciozniji plan: projekt W350, gradnju drvenog nebodera visine 350 metara u Tokiju. Neboder će imati 70 katova, a 90 posto konstrukcije bit će drveno, dok će deset posto biti čelično. U objektu će se nalaziti uredski prostor, hotel, trgovine i rezidencijalni dio s oko 8000 stanova. Krov će imati funkciju vrta, a terase će biti ispunjene zelenilom. Troškovi gradnje procjenjuju se na oko četiri milijarde eura, a neboder bi trebao biti gotov do 2041. godine.
2. Međunarodna zračna luka Daxing
Lokacija: Peking
Završetak radova: 2019. godine
Cijena: više od deset
milijardi eura
S gradnjom zračne luke počelo se 2014., a svečano otvaranje predviđeno je za listopad 2019. godine. Kada bude otvorena, bit će to najveća zračna luka na svijetu kroz koju će godišnje prolaziti 100 milijuna putnika. Dizajn aerodroma razvijen je u suradnji s arhitektonskim uredom Zaha Hadid Architects, a cijena toga fascinantnog projekta je veća od deset milijardi eura. Divovska struktura u koju je ugrađeno 1,6 milijuna kubičnih metara betona i 52.000 tona čelika sastoji se od pet krakova koji se spajaju u središtu. Cijeli kompleks aerodroma, zajedno s pistama, protezat će se na 47 četvornih kilometara. Zračna luka nalazi se u okrugu Daxing, 67 kilometara južno od Pekinga, ali će s gradom biti dobro prometno povezana dvjema autocestama i brzom željezničkom linijom na kojoj će vlakovi voziti brzinom i do 350 kilometara na sat.
3. Tallsinki Fix
Lokacija: Od Tallinna (Estonija) do Helsinkija (Finska)
Završetak radova: 2030. godine
Cijena: oko 13 milijardi eura
Deseci tisuća Estonaca putuju u Helsinki na posao, a mnogi finski turisti posjećuju Tallinn, jedan od najljepših baltičkih gradova. Dva grada razdvaja Baltičko more, a povezuju ih brze trajektne linije, no putovanje traje oko dva i pol sata. Podzemnim željezničkim tunelom putovanje bi se skratilo na 30 minuta. Upravo to je ideja projekta Tallsinki Fix, koji bi povezivao Tallinn i Helsinki. Tunel bi bio dužine 90 kilometara, od čega bi se čak 50 kilometara nalazilo pod vodom, što će ga učiniti najdužim podvodnim tunelom u Europi, 12,1 kilometar dužim od tunela ispod La Manchea. Nadalje, Tallsinki Fix se gradi u sklopu velikog baltičkog željezničkog projekta koji će povezati Finsku, Estoniju, Latviju i Litvu s Njemačkom i Poljskom.
4. Bazni tunel Brenner
Lokacija: između Innsbrucka (Austrija) i Fortezze (Italija)
Završetak radova: 2026. godine
Cijena: oko šest milijardi eura
Riječ je o tunelu koji se buši kroz Alpe kako bi se izbjegao prijelaz preko 95 kilometara dugog prijevoja Brenner, između Austrije i Italije, na nadmorskoj visini od 1375 metara. Kako je relativno nizak, Brenner je otvoren tijekom cijele godine i jedan je od glavnih ulaza u Italiju sa sjevera. No, zahvaljujući novom tunelu vlakovi će morati svladati visinu od samo 290 metara, a Alpe će se prijeći tri puta brže. Gradnja tunela dužine 55 kilometara počela je 2008., a završetak radova predviđen je 2026. godine. Tunel Brenner bit će i jedan od ključnih putova u povezivanju skandinavskih zemalja i Sredozemlja.
5. Tunel Fehmarnbelt
Lokacija: od Rodbyhavna
(Danska) do Puttgardena
(Njemačka)
Završetak radova: između
2026. i 2030. godine
Cijena: sedam milijardi eura
Prije osam godina njemački i danski političari zaključili su da bi se Danska i Njemačka mogle povezati podvodnim tunelom. Njihovu je odluku nekoliko godina poslije podržala i Europska komisija.
Tunel Fehmarnbelt spajat će dansku luku Rodbyhavn s njemačkom lukom Puttgarden, a zamišljen je i kao dio većeg koridora između Hamburga i Kopenhagena, nazvanog Vogelfluglinie ili “Linija ptičjeg leta.” Tunel će biti dug 18 kilometara, a sadržavat će prometne trake, željezničku prugu i dodatni tunel za evakuaciju. Kad postane prohodan, ovaj će prometni koridor skratiti 45-60 minuta dugi konvencionalni put trajektom na samo osam minuta putovanja. Ukrašavat će ga i posebni estetski detalji, poput zidova čije osvjetljenje mijenja boje i prikazuje različite motive, kako bi se putovanje jednim od najdužih tunela učinilo ugodnijim.
6. Most Hong Kong - Zhuhai - Macao
Lokacija: kanal Lingdingyang u Kini
Završetak radova: most je
dovršen, očekuje se otvorenje
Cijena: 15,5 milijardi eura
Britanski dnevnik Guardian nazvao je most Hong Kong - Zhuhai - Macao u Kini jednim od sedam modernih čuda svijeta. Riječ je o najdužem prekomorskom mostu na svijetu, koji spaja tri grada: Hong Kong, Zhuhai i Macao. Dug 55 kilometara, most Hong Kong-Zhuhai-Macao napravljen je u obliku slova Y i čak 20 puta je duži od mosta Golden Gate u San Franciscu. Za gradnju mosta je utrošeno 420.000 tona čelika, što bi bilo dovoljno za 60 Eiffelovih tornjeva. Na most se nadovezuje i 6,7 kilometara dug podvodni tunel na čijem su kraju sagrađena dva umjetna otoka. Cijena cijelog projekta procjenjuje se na oko 15,5 milijardi eura. Gradnja mosta Hong Kong-Zhuhai-Macao počela je 2009. godine, a njegovo svečano otvaranje bilo je predviđeno ovog ljeta, ali je odgođeno, vjerojatno za jesen. Procjenjuje se da će do 2030. godine preko mosta prolaziti oko 29.000 vozila i 126.000 putnika dnevno, a iznad podmorskog tunela trebalo bi prolaziti otprilike 4000 brodova na dan.
7. Guangzhou Circle
Lokacija: Guangzhou, Kina
Završetak rada: otvoren
krajem 2013. godine
Cijena: 60 milijuna dolara
Jedna od najzanimljivijih zgrada na svijetu sagrađenih u posljednjem desetljeću ima, prema mišljenju nekih, oblik divovske krafne. Neboder Guangzhou Circle osmislio je talijanski arhitekt Joseph Di Pasquale, a izdaleka se čini kao da će se otkotrljati na lijevu ili desnu stranu. Gradnja 138 metara visoke zgrade, koja ima 33 kata i u sredini rupu širine 47 metara, počela je 2008. godine. Zgrada je dovršena krajem 2013. po cijeni od 60 milijuna eura. Guangzhou Circle, koji se nalazi na obali Biserne rijeke, jedan je od simbola Guangzhoua, trećeg po veličini kineskog grada s oko 13 milijuna stanovnika.