Ilustracija

 Pavel Lisitsyn/AFP
AKT O REGULACIJI AI

‘Zakon o umjetnoj inteligenciji je izrazito problematičan jer stvara konfuziju na europskoj razini‘

Profesor prava na Magdalen College Sveučilište u Oxfordu, Jeremias Adams-Prassl, smatra kako će nova pravila donijeti više štete nego koristi za europske građane
Piše: Iva BadanjakObjavljeno: 06. prosinac 2021. 21:29

Pandemija covid-19 drastično je utjecala na tržišta rada EU i donijela trajne promjene u načinu rada.

Javnozdravstvena kriza donijela je ekonomske i društvene izazove kao što su povećana nezaposlenost i izolacija, ali je također omogućila povećanu fleksibilnost i nova tehnološka rješenja koja mogu predstavljati prilike, ali i rizike, npr. narušiti zaštitu radnih prava.

Covid-kriza predstavlja priliku Europskoj uniji da se pozabavi budućnošću rada, poput rada na daljinu, i pronađe odgovarajuće načine kako zaštititi radne uvjete i kako europska tržišta rada učiniti uključivijim i dostupnijim za dobrobit radnika.

Odbor Europskog parlamenta za zapošljavanje i socijalna pitanja održao je saslušanje s ciljem definiranja prilika i izazova novoga načina rada nakon završetka pandemije. Neka od tema o kojima se raspravljalo uključuju povećanu fleksibilnost, rad na daljinu, uključivost tržišta rada, kao i mogućnost dugoročnih kriznih mjera kao što je program SURE.

Predstavnice Komisije Manuela Geleng je u uvodnom izlaganju istaknula kako je instrument SURE bio ključni element odgovora Europske unije na krizu.

- Sveukupno, SURE je 2020. indirektno podržao 31 milijuna ljudi u EU i procjenjuje se da je smanjio nezaposlenost za gotovo 1,5 milijuna ljudi – izjavila je Geleng - Međutim, rad na daljinu dogodio se preko noći. Individualno i kao društvo u cjelini nismo bili za to pripremljeni. Podaci pokazuje da će od 33% od 40% poslova u potpunosti prijeći na rad na daljinu. To može donijeti razne koristi kao što je sposobnost privlačenja radnika iz drugih zemalja, povećati produktivnost i pozitivno utjecati na okoliš. No, također predstavlja i izazove poput pronalaska ravnoteže između privatnog i poslovnog života, socijalne sigurnosti i prava na isključenje.

Digitalizacija, uključujući umjetnu inteligenciju, ima potencijal poboljšati radna mjesta i radne uvjete, povećati produktivnost rada i dovesti do inovacija i ulaganja. Međutim, te pogodnosti nisu automatske i nisu ravnomjerno raspoređene među europskom regijom i građanima, istaknuli su europarlamentarci.

Eurozastupnici su se složili da je odgovornost na njima kao suzakonodavcima da osiguraju da je prijelaz na post-covid budućnost rada pravedan i pošten. To se može postići ako se osigura da ljudi imaju prave vještine za post-covid svijet, dokvalifikacijom i prekvalifikacijom.

- Pandemija je iz temelja je promijenila način na koji radimo. Tijekom lockdowna svaki treći radnik počeo je raditi od kuće i to je spasilo nebrojene živote i poslove. Ali, naši radnici pate od štetnih nuspojava kao što su izolacija, umor, depresija, izgaranje i mišićne bolesti. Post-covid budućnost imat će sve više hibridnog i fleksibilnog rada. 80%europskih poslodavaca zahtijeva ili će zahtijevati da zaposlenici rade na daljinu nakon što pandemija prođe. S obzirom na ove promjene, važno je prepoznati poznate i nepoznate izazove i rizike koji mogu imati neželjene učinke na radnike, i koji negativno utječu na radna prava i uvjete rada. Europski parlament je 21. siječnja donio rezolucija o pravu na isključenje i pozivamo Komisiju na bez odlaganja i oklijevanja donose zakon kojim se zaposlenicima izvan radnog vremena omogućuje isključivanje s posla bez posljedica – izjavio je europski socijaldemokrat i izvjestitelj Parlamenta Alex Agius Saliba.

Vanessa Tierney, izvršna direktorica globalne platforma za mapiranje talenata Abodoo, naglasila je kako se svijet nalazi u novoj radničkoj revoluciji u kojoj više od 70 posto radnika razmatra svoj posao.

- Procjenjuje se da će do 2025. 70% radne snage raditi na daljinu najmanje pet dana u mjesecu. Globalna mobilna radna snaga trebala bi se povećati na 1,87 milijardi ljudi do 2022. godine, što čini oko 42,5% globalne radne snage. U isto vrijeme, u porastu je korištenje podataka i AI-ja. Do 2023., industrija velikih podataka će vrijediti 65 milijardi eura – izjavila je Tierney.

Tierney ističe kako EU ima jedinstvenu priliku popraviti nezaposlenost i ispraviti nedostatke. To može napraviti tako što se stvoriti inkluzivan ekosustav koji podržava svaku dob, uključujući mlade, identificirati nedostatke u vještinama u stvarnom vremenu kako bi došlo do učinkovite prekvalifikacije te iskoristiti rad na daljinu za potporu regionalnom uravnoteženju.

Ekonomist OECD-a Stijn Broecke istaknuo je kako su programi zadržavanja radnih mjesta spasili 60 milijuna radnih mjesta, 10 puta više tijekom financijske krize. Međutim, kriza je u većoj mjeri negativno utjecala na mlade i na niskokvalificirane radnike, nego na starije i visokokvalificirane radnike. Isto tako, razvoj umjetne inteligencije više utječe na visokokvalificirane radnike nego na niže kvalificirane radnike. Međutim, visokokvalificirani radnici zbog toga nisu u riziku od gubitka posla, nego se pokazuje da im AI povećava produktivnost time što umjesto njih radi repetitivne, dosadne zadatke. Također, ti radnici su u prednosti jer imaju vještine da rade s AI-jom zbog čega dolazi i do povećanja plaća.

Europska komisija predložila je u travnju akt o umjetnoj inteligenciji koji bi trebao regulirati AI. Međutim, profesor prava na Magdalen College Sveučilište u Oxfordu, Jeremias Adams-Prassl, smatra kako će ta pravila donijeti više štete nego koristi za europske građane.

- Zakon o AI je izrazito problematičan jer stvara konfuziju na europskoj razini i posebno je problematičan na razini zemalja članica. Problem je temeljna regulatorna struktura koja je odabrana za visoko rizične sadržaje. To je standard koji se upotrebljava za regulaciju proizvoda. Međutim, AI se ne može regulirati na isti način na koji se reguliraju proizvodi – kritičan je profesor.

Adams-Prassl ističe kako je tzv. 'novi zakonodavni okvir' bio nevjerojatno uspješan u osiguravanju sigurnog nabavljanja proizvoda na unutarnjem tržištu (uz pomoć oznake CE koja pokazuje da je proizvođač ispitao proizvod i ocijenio da on ispunjava zahtjeve EU-a). Ali ono što je dobro za proizvode, neće funkcionirati u kontekstu umjetne inteligencije, ističe profesor prava.

- Prva stvar je što se novi zakonodavni okvir fokusira na materijalne štete. AI može prouzrokovati mnogo više od materijalne štete. Druga stvar je što se proizvodi ne razvijaju na način na koji se razvija umjetna inteligencija. Treći problem je taj što se u ovom prijedlogu kakav je sada ne ostavlja prostora za društvene partnere, predstavnike radnika i ostale - zaključuje Adams-Prassl.

Europski parlament je u lipnju održao prvu raspravu o uredbi o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji.

Linker
06. prosinac 2021 21:32