Dr. Tea Mijač s Katedre za poslovnu informatiku Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu
 

 Josko Ponos/Cropix
TRANSFORMACIJA

‘Uspjeh digitalnih usluga pretpostavlja ostvarenje koristi i za studente i za institucije‘

Tea Mijač s Ekonomskog fakulteta u Splitu istražila je determinante uspjeha digitalnih usluga u visokom obrazovanju
Piše: Ljubica VukoObjavljeno: 28. studeni 2021. 18:11

Tea Mijač, asistentica na Katedri za poslovnu informatiku Ekonomskog fakulteta u Splitu, članica je istraživačke skupine projekta "Korisniku orijentiran (re)dizajn procesa i modeliranje informacijskih sustava na primjeru smart city usluga", čija je voditeljica izv.prof. dr. sc. Maja Ćukušić. Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ) s više od 970 tisuća kuna, a Ekonomski fakultet u Splitu s 270 tisuća kuna.

Početkom studenog, pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Marija Jadrića, obranila je doktorsku disertaciju pod nazivom „Determinante uspjeha digitalnih usluga u visokom obrazovanju“.

- Institucije visokog obrazovanja danas se susreću s mnoštvom izazova, a među njima posebno se ističe digitalna transformacija. Posljedica digitalne transformacije brojne su digitalne usluge koje studenti ocjenjuju lošijima uspoređujući ih s komercijalnim uslugama. Istaknuta je važnost digitalnih usluga potpornih aktivnosti koje studentima olakšavaju studiranje i omogućuju im fokus na učenje – uvodi nas dr.sc. Tea Mijač u prikaz svog istraživanja.

Dodaje kako je neophodno definirati odrednice koje doprinose uspjehu spomenutih usluga kako one ne bi bile same sebi svrha. Premda je vrednovanje informacijskih sustava predmet brojnih istraživanja posljednjih 30 godina, došlo je, kaže, do promjene perspektive vrednovanja koja u fokus sada stavlja krajnje korisnike – studente.

Nadalje kazuje kako je marketizacija visokog obrazovanja dodatno iznjedrila koncepte sukreiranja i korisničkog iskustva.

Uz pomoć istraživanja provedenog u sklopu ove doktorske disertacije potvrđene su poddimnezije koje čine kvalitetu digitalnih usluga u visokom obrazovanju, a to su: kvaliteta sustava (poddimenzije: sigurnost, pouzdanost i funkcionalnost sustava); kvaliteta informacija (pouzdanost informacija, ažuriranost i pravovremenost) te pouzdanost korisničke službe. Rezultati su potvrdili kako korisničko iskustvo obuhvaća korisničko zadovoljstvo (uključena ugoda), ali i upotrebljivost.

- Pokazalo se kako se visokom razinom kvalitete digitalnih usluga može potaknuti sukreacijsko ponašanje kod studenata, ali i pružiti visoka razina korisničkog iskustva, koju studenti, pripadnici Z generacije, očekuju – kaže dr. Mijač.

image

Dr. Tea Mijač

Josko Ponos/Cropix

Sveukupno je empirijskim istraživanjem obuhvaćeno više od 860 sudionika visokog obrazovanja u Hrvatskoj među kojima 22 stručnjaka iz područja visokog obrazovanja i iz područja interakcije čovjeka i računala (Human Computer Interaction – HCI) te 845 studenata, kao krajnjih korisnika digitalnih usluga.

Istraživanjem su obuhvaćeni studenti s 10 javnih institucija visokog obrazovanja u Hrvatskoj i to: Ekonomski fakultet u Osijeku, Ekonomski fakultet u Rijeci, Ekonomski fakultet u Splitu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište Sjever, Poslovna ekonomija, Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Sveučilište u Zadru, Odjel za ekonomiju i Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne studije (Odsjek za računovodstvo i financije te Odsjek za trgovinsko poslovanje).

- Rezultati su potvrdili važnost korisničkog iskustva i sukreiranja u kontekstu uspjeha digitalnih usluga i omogućili bolje razumijevanje istraživanih konstrukata kako bi se osigurao uspjeh digitalnih usluga čija budućnost tek dolazi. Rezultati ovog istraživanja mogu pomoći brojnim sudionicima u planiranju i razvoju dobrih strategija za iskorištavanje punog potencijala informacijskih sustava u institucijama visokog obrazovanja – ističe dr.Tea Mijač.

Naglašava i kako institucije visokog obrazovanja trebaju imati na umu da digitalna transformacija ne znači samo prelazak na digitalni način pružanja usluga već treba voditi računa o svim prethodno spomenutim karakteristikama. Odnosno, uprave institucija visokog obrazovanja moraju se fokusirati na navedene karakteristike digitalnih usluga u visokom obrazovanju kako bi se na taj način poboljšalo korisničko iskustvo i time sukreiranje.

- Institucije ne smiju zanemariti vrednovanje digitalnih usluga potpornih procesa koji se ne tiču izravno procesa učenja. Upravo te digitalne usluge doprinose osjećaju da je institucija „dobro organizirana“. Naime, uspjeh digitalnih usluga u visokom obrazovanju pretpostavlja ostvarenje koristi i za studente i za institucije. Takve značajke neizravno potiču veću produktivnost studenata jer imaju više vremena za ostale aktivnosti (učenje) što povećava mogućnost akademskog napretka – kaže dr. Mijač.

Hoće li studenti percipirati kako korištenjem digitalne usluge štede vrijeme ili pak da je organizacija studiranja na visokog razini ne utječe samo na „postojanje digitalne usluge“ ili pak digitalizaciju poslovnog procesa već utječe i na to kako oni percipiraju njezinu kvalitetu, svoju uključenost te vlastito korisničko iskustvo, kazala je također.

Reći će i kako institucije, s obzirom na okolnosti u kojima se trenutno nalaze, moraju odgovoriti na izazove i fokusirati se na bitne aspekte studentu orijentiranog pristupa, a to su sukreiranje i korisničko iskustvo.

Govoreći o najvažnijim izazovima s kojima se institucije visokog obrazovanja susreću, dr. Mijač kaže kako okolina u kojoj one danas djeluju obiluje brojnim izazovima, od kojih je jedan internacionalizacija obrazovanja, nastala kao posljedica globalizacije tržišta.

- To je dovelo do globalnog natjecanja među institucijama visokog obrazovanja po pitanju privlačenja budućih kandidata, kao i do rastućih zahtjeva i očekivanja budućih studenata, posebno s aspekta očekivane razine korisničkog iskustva studenta u odnosu na njihovu interakciju s procesima visokoobrazovnih institucija i na očekivane visoke standarde kvalitete – pojašnjava.

image

Dr. Tea Mijač

Josko Ponos/Cropix

O čemu je bitno voditi računa prilikom digitalne transformacije? Kako se može poboljšati korisničko iskustvo te je li ono bitno studentima? Na ta pitanja dr. Mijač odgovara kako su, kao što literatura implicira, dva osnovna aspekta digitalne transformacije - postojanje strategije te dizajniranje i oblikovanje usluga prema studentovim potrebama, odnosno studentu orijentirane usluge.

- Da bi se to moglo ostvariti bitno je da implementirane usluge budu sigurne, funkcionalne i pouzdane. Također je bitno da su informacije koje studenti pronalaze na tim uslugama pouzdane, ažurirane i pravovremene. Studentima je jako bitno i da je korisnička služba pouzdana, odnosno da znaju da će problem ako i nastane biti riješen u najkraćem roku – naglašava dr. Tea Mijač.

Kvalitetom se, napominje, može utjecati i na korisničko iskustvo koje je inače dosta subjektivno, a obuhvaća zadovoljstvo uslugom i osjećaj ugode te upotrebljivost.

- Korisničko iskustvo je koncept koji se mnogo više veže uz komercijalne usluge, a studenti (pogotovo Z generacija) su naviknuli na korištenje komercijalnih digitalnih usluga, koje onda uspoređuju s digitalnim uslugama u visokom obrazovanju, te ih ocjenjuju dosta lošijima. Nije dovoljno da su usluge „samo“ digitalizirane, već je jako bitno na koji su način one dizajnirane i implementirane – ističe Tea Mijač.

Pozabavila se i pitanjem može li se potaknuti sukreiranje studenata, a rezultati su pokazali kako se visokom razinom kvalitete digitalnih usluga može ostvariti visoka razina sukreiranja.

Jedno od važnih pitanja je i o tome može li se kvalitetom digitalnih usluga doprinijeti konkurentnosti institucija visokog obrazovanja.

- Da, definitivno može. Visoka razina kvalitete digitalnih usluga utječe na veću razinu korisničkog iskustva i na sukreiranje. Oba promatrana fenomena (korisničko iskustvo i sukreiranje) imaju pozitivan utjecaj na ostvarenje koristi kod studenata. Jedna od koristi koju studenti pri tom percipiraju je i bolja organiziranost studiranja koja može smatrati i imidžem institucije što zasigurno može doprinijeti većoj konkurentnosti – kazuje dr.Mijač.

Pojašnjava i kako premda najveći utjecaj kod upisivanja fakulteta ima sam sadržaj studijskog programa, sve veći utjecaj na njihove odluke ima i kvaliteta potpornih (digitalnih) aktivnosti. Jedno recentno istraživanje (2021.) potvrdilo je kako sukreiranje kod studenata ima pozitivan utjecaj na njihovo zadovoljstvo studiranjem općenito, ali i na „usmenu predaju“ .

Obrazlažući koji se aspekti kvalitete smatraju posebno bitnima prilikom dizajniranja digitalnih usluga, kazuje kako se pod kvalitetom digitalnih usluga smatraju kvaliteta sustava, kvaliteta informacija, ali i kvaliteta usluge (u kontekstu podrške).

- Rezultati provedenog istraživanja su potvrdili kako je kvaliteta usluge jako bitna determinanta uspjeha kod digitalnih usluga, iako se u prethodnim istraživanjima često izostavljala – zaključuje dr.sc. Tea Mijač.

Inače, digitalna transformacija jedan je od glavnih prioriteta EU-a. Podsjetimo i da je Europski parlament u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa, čiji cilj je ulagati u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle pridonijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti. Uložit će se 7,588 milijardi eura u pet područja: superračunalstvo, umjetna inteligencija, kibersigurnost, napredne digitalne vještine i osiguravanje široke uporabe digitalnih tehnologija u gospodarstvu i društvu.

Europska komisija objavila je sredinom studenoga prve pozive na podnošenje prijedloga u okviru programa Digitalna Europa. Prije toga je donijela tri programa rada Digitalne Europe, usmjerena na umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost i digitalne inovacijske centre. za koja će se izdvojiti ukupno 1,98 milijardi eura za digitalnu tranziciju.

Objavljeni pozivi su otvoreni poduzećima, organizacijama i javnim upravama država članica EU-a te subjektima iz drugih zemalja pridruženih programu Digitalna Europa.

Linker
15. travanj 2022 23:40