Posebni odbor Europskog parlamenta za umjetnu inteligenciju u digitalnom dobu je u raspravi o regulativi o umjetnoj inteligenciji zaključio kako bi se pravila trebala usredotočiti na razinu rizika povezanog s određenim uporabama AI-ja.
Zastupnici su se složili da AI može pomoći u borbi protiv klimatskih promjena, pandemija i globalne gladi te poboljšati kvalitetu života kroz personaliziranu medicinu. Također, AI može značajno povećati produktivnost, inovacije, rast i otvaranje novih radnih mjesta.
Međutim, naglašavaju da upotreba tehnologije umjetne inteligencije dovodi do nekoliko ključnih etičkih i pravnih pitanja. Naime, autoritarni režimi primjenjuju AI sustave za kontrolu, špijuniranje, praćenje i rangiranje svojih građana.
Dominantne tehnološke platforme koriste te sustave kako bi dobile više informacija o osobi nego što ih posjeduju javna tijela ili njihovi liječnici, odvjetnici ili bankari. To dovodi u pitanje suverenitet nacionalnih država, temelje demokratskih sustava i zaštitu temeljnih prava, upozoravaju europarlamentarci.
Osim toga, autonomni sustavi umjetne inteligencije u suprotnosti su s obvezama informiranja utvrđenima u općoj uredbi EU-a o zaštiti podataka (GDPR), što dovodi do pravne nesigurnosti i nedostatka suradnje u zdravstvenom sektoru.
U nacrtu izvješća također se ukazuje na problem postizanja konsenzusa unutar globalne zajednice o minimalnim standardima za odgovorno korištenje umjetne inteligencije, kao i zabrinutost u vezi s vojnim istraživanjem i tehnološkim razvojem oružanih sustava bez ljudskog nadzora.
Izvjestitelj Parlamenta za zakon o AI-ju, Axel Voss (EPP) smatra kako bi se javna rasprava trebala pomaknuti prema golemom potencijalu umjetne inteligencije, koja čovječanstvu nudi jedinstvenu priliku da poboljša gotovo svako područje ljudskih života.
"Biti globalni lider znači biti lider u umjetnoj inteligenciji. Iako se moramo pobrinuti da se rizici povezani s umjetnom inteligencijom učinkovito suzbiju, većina AI aplikacija je bez rizika i donose ogromne koristi našem društvu - od učinkovitijeg transporta i povećane održivosti do borbe protiv bolesti i pandemija", istaknuo je Voss.
Europarlamentarac naglašava da EU trenutačno zaostaje u globalnoj tehnološkoj utrci koja će odrediti buduću političku i ekonomsku globalnu ravnotežu moći, a ako želi ostati ekonomski konkurentna i globalna sila, EU mora postati globalna sila u umjetnoj inteligenciji.
"EU se trenutačno ne može natjecati u umjetnoj inteligenciji. Nedostaje joj tržišna snaga, investicijski i istraživački kapaciteti. Kilometrima je iza SAD-a i Kine", kaže Voss, "Ali EU još uvijek ima ključnu prednost u postavljanju standarda. Još uvijek imamo priliku promicati pristup umjetnoj inteligenciji usmjeren na čovjeka, utemeljen na našim temeljnim etičkim i demokratskim vrijednostima".
EU ne bi trebao regulirati umjetnu inteligenciju kao tehnologiju, smatra Voss, već umjesto toga bi vrsta, intenzitet i vrijeme regulatorne intervencije trebali ovisiti isključivo o vrsti rizika povezanog s određenom upotrebom AI sustava.
Nacrt izvješća i svi njegovi amandmani bit će stavljen na glasovanje u odboru u ožujku sljedeće godine, nakon čega slijedi plenarna rasprava i glasovanje u svibnju.
Odbor AIDA-e započeo je s radom u rujnu 2020. te je u svom mandatu imao zadatak istražiti utjecaj umjetne inteligencije na gospodarstvo EU-a i njegove različite sektore, analizirati pristup umjetnoj inteligenciji trećih zemalja i zacrtati put naprijed. Završno izvješće AIDA-e bit će glavni rezultat rada odbora.
