Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol nedopuštenom je ocijenio praksu banaka koje potrošačima na kućne adrese šalju nezatražene kreditne kartice ili im bez njihovog zahtjeva povećavaju prekoračenja na tekućim računima.
"Od početka krize uzrokovane bolešću COVID-19, čak šest od 10 potrošača susrelo se financijskim poteškoćama. U takvim okolnostima brojni potrošači javljali su mi se s primjedbama da su im banke na kućnu adresu slale nezatražene kreditne kartice ili da su im jednostrano povećavale limite dopuštenog i prešutnog prekoračenja na tekućim računima. Takve prakse banaka moraju odmah prestati jer one štete financijskim interesima potrošača koji često nisu ni svjesni povećanja limita zaduženja", istaknuo je Sokol na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu.
Sokol je kao izvjestitelj EPP-a za Direktivu o potrošačkim kreditima uložio 150 amandmana s ciljem povećanja razine zaštite potrošača. Između ostalog, hrvatski eurozastupnik amandmanima predlaže zabraniti bankama da potrošačima šalju nezatražene kreditne kartice na kućne adrese ili da im jednostrano povećavaju limite prekoračenja na računima.
"Svoju poziciju izvjestitelja europskih pučana iskoristio sam i da bih na dnevni red stavio problem prešutnih prekoračenja s kojima se građani susreću u Hrvatskoj, ali i diljem Europske unije. Primjerice, podaci govore da se i u Francuskoj potrošači, njih 30 milijuna, koriste ‘minusima’ na računima, od čega se njih 60 posto koristi i prešutnim prekoračenjima. Trenutni tekst Direktive u dovoljnoj mjeri ne štiti potrošače jer ostavlja mogućnost financijskim institucijama da traže povrat prešutnog prekoračenja bez da su pritom obvezne potrošačima ponuditi mogućnost obročne otplate", upozorio je Sokol te poručio da to predstavlja povećani rizik za potrošače zbog čega smatra da postoji prostora za poboljšanje teksta Direktive.
Europska komisija je u lipnju prošle godine predložila reviziju dvaju skupova pravila EU-a radi davanja većih prava potrošačima u novim i promijenjenim uvjetima digitalizacije i pandemije bolesti COVID-19. Radi se o reviziji spomenute Direktive o potrošačkim kreditima i Direktivne o općoj sigurnosti proizvoda. Oba prijedloga dio su Nove strategije za potrošače donesene prošle godine čiji je cilj ažuriranje općeg strateškog okvira politike EU-a za zaštitu potrošača.
Direktivom o potrošačkim kreditima iz 2008. uspostavljen je usklađeni okvir EU-a za potrošačke kredite i pravedan pristup kreditiranju za europske potrošače. Međutim, otkad je ta direktiva stupila na snagu, digitalizacija je stubokom promijenila način donošenja odluka o kupnji i navike potrošača.
Cilj revizije Direktive o potrošačkim kreditima je uzeti u obzir te promjene. Njome se predviđa davanje jasnih i razumljivih informacija o kreditima, prilagođenih digitalnim uređajima. Novim pravilima, koja će vrijediti na razini cijele EU, želi se poboljšati načelo o procjeni kreditne sposobnosti potrošača, čime će se izbjegavati njihova prezaduženost, a države članice poticat će se da potrošačima omoguće edukacije i savjetodavne usluge povezane s financijama.
