Peto izdanje konferencije 3T – Tourism, Travel & Technology okupilo je stručnjake iz područja turizma i ICT-a, koji su dali presjek trenutačnog stanja dviju vjerojatno najvažnijih hrvatskih gospodarskih grana.
Suosnivač think-tanka Global AI Ethics Institute Aco Momčilović otkrio je da je primjena umjetne inteligencije u turizmu na samom dnu, ali i da je to sektor koji ima najveći potencijal razvoja AI-ja.
"Roboti, chatbotovi, prepoznavanje lica, automatizirano prevođenje, virtualna stvarnost... Sve su to tehnologije koje mogu kreirati vrhunske, personalizirane turističke sadržaje. No, trebamo im pristupati holistički i biti svjesni da će AI u isto vrijeme određene vrijednosti stvoriti, a druge uništiti", kazao je Momčilović, dodajući da Hrvatska može iskoristiti puni potencijal koji joj donosi AI.
Voditeljica Algebrinog startup programa, Maja Brkljačić, kazala je kako je u Hrvatskoj preusko shvaćanje turističke djelatnosti u odnosu na ono što je predviđeno za financiranje kroz grantove ili povoljne kredite iz EU fondova te je pozvala hrvatske tvrtke da se prijave na europske programe namijenjene turizmu.
"Znam da u Hrvatskoj postoje razna loša iskustva oko dobivanja sredstava, no to u ovom slučaju ne vrijedi jer se ova sredstva povlače iz EU-a. To znači da se natječete u Bruxellesu, gdje ne sjede hrvatski političari. Kao takva, sredstva su ovisna isključivo o kvaliteti vaše projektne prijave i projektnog konzorcija. Preporučujem naročito mikro, malim i srednjim tvrtkama koje djeluju u području turizma da ne propuste ovu šansu jer talijanske, njemačke i francuske tvrtke sigurno neće ovo propustiti", kazala je Brkljačić.
Turizam je visoko na razini prioriteta Europske unije i kao tema se provukla kroz 15 tematskih programskih fondova. Do 2027. je rezervirano za programe koji se tiču turizma 1.422 milijarde eura.
Primjerice, programom Digitalna Europa, koji je Europski parlament donio krajem travnja 2021. godine, financirat će se izgradnja zajedničkih podatkovnih prostora za turizam. Također, turistička poduzeća i njihovo (buduće) osoblje mogu imati koristi od razvoja vještina i osposobljavanja mladih ljudi koje nudi program Erasmus+, a za kojeg su europarlamentarci osigurali proračun od više od 26 milijardi eura.
Jadranka Lovrić iz Hrvatskog telekoma naglasila je kako su inovacije i tehnologije ključ razvoja turizma, a Krešo Vugrinčić iz InterCapitala je rekao kako se zbog inflacije, narušenih opskrbnih lanaca i neizvjesne geostrateške situacije očekuje smanjenje financiranja iz banaka, ali i povećanje financiranja turističkih projekata iz drugih izvora jer je povjerenje investitora ostalo na visokoj razini.
Smjerom budućih financiranja bavili su se Goran Gvozden iz Poslovne inteligencije i Melita Faraguna Vucelić iz Maistre, koji su stvorili model predviđanja rada u turizmu. U sklopu projekta koji se temeljio na primjeni naprednih data driven rješenja, prikupljali su i analizirali podatke ako što su angažman radnika, popunjenost hotela, rezervacije i promjene vremena. Uz pomoću toga, stvorili su grupu modela koja svakodnevno daje projekcije o budućim potrebama i angažmanu hotelskog osoblja.
"Rezultat primjene ovih rješenja predstavlja temelj za bolje upravljanje resursima, širenje poslovanja, osiguravanje boljih tržišnih pozicija, kvalitetniju uslugu za krajnjeg korisnika uz pozitivni učinak na lokalnu zajednicu", naglasili su predavači.
O održivom turizmu govorila je Sonja Pervan iz agencije Intrepid Travel, koja je rekla da kreiranje turističke ponude održive destinacije, Hrvatskoj može donijeti dodanu vrijednost. Voditelj strateških proizvoda za industriju i društvo u kompaniji Ericsson Nikola Tesle Hrvoje Bek predložio je stvaranje katastra zanemarenih turističkih atrakcija, uz uključivanje lokalne zajednice i startupa u taj projekt.
Održan je i panel na temu "turizam u vrijeme rata (i drugi problemi)", u kojem su sudionici ocijenili da će ovogodišnja turistička sezona u Hrvatskoj biti uspješna koliko i prošlogodišnja. Predsjednik uprave Mon Perin Massimo Piutti vjeruje da će Hrvatska i ovu godinu biti u prednosti kao autodestinacija. Međutim, Dubrovnik bi opet mogao bilježiti manji turistički promet nego u godinama prije pandemije. Sektor bi trebao ići u smjeru razvoja kontinentalnog turizma i edukacije, složili su se panelisti te naglasili važnost održivosti i primjene digitalnih rješenja, kao što su umjetna inteligencija i obrada podataka.
