HIGGSOV BOZON

Ponovno kreću testiranja u CERN-u. Sve smo bliže razumijevanju tajni svemira

Fizičari koji upravljaju LHC-om nadaju se da će ponovno pokretanje sudarivača pomoći u otkrivanju nevidljive i dosad još neotkrivene tamne materije, koja čini 84 posto svemira i povezuje galaksije

Veliki hadronski sudarivač (LHC) dugačak je 28 kilometara i nalazi se ispod granice između Francusku i Švicarske.

 Valentin Flauraud/Afp/Profimedia

Znanstvenici Europskog centra za istraživanje fizike (CERN) ovaj će tjedan ponovno pokrenuti Veliki hadronski sudarač, stroj koji je pronašao česticu Higgsova bozona.

Ovo će biti prvo pokretanje najvećega svjetskog ubrzivača za sudaranje čestica protona, nakon što je bio ugašen radi održavanja i nadogradnje, koje je dodatno produljeno zbog pandemije covid-19.

Veliki hadronski sudarivač (LHC) dugačak je 28 kilometara i nalazi se ispod granice između Francusku i Švicarske. Prvi je put pokrenut 10. rujna 2008. godine.

Ponovno pokretanje sudarača složen je postupak i postoji nekoliko potencijalnih problema koji se mogu pojaviti. Između ostalog, materijali se mogu "skupiti" pri nagloj promjeni temperature od gotovo 300 stupnjeva, a mogu se pojaviti i problemi u funkcioniranju tisuća magneta koji pomažu zadržati milijarde čestica u čvrstom snopu dok kruže oko tunela sudarača.

"Nije to puko pritiskanje jednog gumba. Ponovno pokretanje dolazi s priličnom dozom napetosti i nervoze", kazao je Reutersu voditelj operativne grupe u kontrolnoj sobi, Rende Steerenberg.

Da bi snop mogao proći, svi magneti moraju izvoditi prave funkcije u pravo vrijeme.

"Cijeli sustav mora funkcionirati poput savršeno usklađenog orkestra", dodaje Steerenberg.

Niz LHC sudara čestica opaženih u CERN-u između 2010. i 2013. godine donio je dokaz o postojanju dugo tražene čestice Higgsova bozona za koju se smatra da je, sa svojim energetskim poljem, bila presuda za formiranje svemira nakon Velikog praska prije 13,7 milijardu godina.

Higgsov bozon naziv je dobio prema britanskome znanstveniku Peteru Higgsu, a od 1960. godine se smatra da bozon postoji kao dio Higgsovog polja, hipotetski sveprisutnog kvantnog polja koje je odgovorno za davanje mase pojedinim česticama.

Fizičari koji upravljaju LHC-om nadaju se da će ponovno pokretanje sudarivača pomoći u otkrivanju nevidljive i dosad još neotkrivene tamne materije, koja čini 84 posto svemira i povezuje galaksije. Uspiju li znanstvenici otkriti i opisati tamnu materiju, bit će to veliko otkriće koje će pridonijeti razumijevanju svemira.

"Drastično ćemo povećati broj sudara, a time i vjerojatnost novih otkrića", rekao je Steerenberg, dodavši da bi sudarivač trebao raditi do drugog gašenja koje će uslijediti od 2025. do 2027. godine.

Dodajmo kako su prije otprilike mjesec dana odobreno financiranje prva tri projekta programa iz programa Obzor Europa u kojima sudjeluje CERN. Radi se o projektu EURO-Labs koji stvara mrežu istraživačkih objekata za detektorske tehnologije, InterTwin koji će izgraditi prototip univerzalnog digitalnog dvomotornog motora i FAIRCORE4EOSC, projekt koji će razviti nove osnovne komponente za Europski oblak otvorene znanost.

Obzor Europa je program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija s proračunom većim od 95 milijardi eura za razdoblje 2021.-2027. U pregovorima o dugoročnom proračunu EU-a zastupnici Europskog parlamenta su osigurali dodatne četiri milijarde eura za program. Glavni su ciljevi programa jačanje znanosti i tehnologije, poticanje industrijske konkurentnosti i provedba ciljeva održivog razvoja u EU-u.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 09:50