STATISTIKA

Pojedinci koriste internet najviše za slanje poruka, informacije o proizvodima i čitanje dnevnih novosti

Od ukupnog broja anketiranih kućanstava, njih 14 posto nema internetski priključak

Ilustracija

 Wavebreak/Profimedia

Opremljenost kućanstava računalom i širokopojasnim pristupom internetu na prošlogodišnjoj je razini. Upotreba mobilnoga širokopojasnog pristupa internetu porasla je za 13 posto u odnosu na prošlu godinu. Upotreba računala i interneta na prošlogodišnjoj je razini u svim dobnim skupinama. Upotreba mrežnih (online) usluga e-uprave porasla je za 2 posto u odnosu na 2020. Trgovina putem interneta na prošlogodišnjoj je razini; 46 posto internetskih korisnika kupovalo je robu i usluge putem interneta.

To su glavni naglasci iz godišnjeg istraživanja za 2021. o primjeni informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i kod pojedinaca, koje je proveo Državni zavod za statistiku, a koje pruža informacije o računalnoj i informacijskoj pismenosti hrvatske populacije.

Kako navode u DZS-u, svrha ovog istraživanja jest izmjeriti raširenost upotrebe računala i ostalih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, broj osoba u Republici Hrvatskoj koji su korisnici interneta i za koje svrhe upotrebljavaju internet. Podaci su, naglašeno je, važan izvor za provođenje politike u području informacijskog društva u Republici Hrvatskoj i EU. Ujedno podaci su međunarodno usporedivi s obzirom da su istraživanja provedena u svim državama EU-a, u okviru smjernica Eurostata.

Rezultati istraživanja pokazali su da je opremljenost kućanstava IKT-om u Republici Hrvatskoj na razini prethodne godine. Udio kućanstava koja imaju računalo ostao je nepromijenjen, dok je udio kućanstava s pristupom internetu porastao za 1 posto. Udio kućanstava s mobilnim širokopojasnim pristupom internetu znatno je porastao, za 13 posto, u odnosu na 2020. godinu.

Od ukupnog broja anketiranih kućanstava, njih 14 posto nema internetski priključak. Rezultati istraživanja, kako navode u DZS-u, pokazali su da je najčešći razlog tomu nepostojanje potrebe za upotrebom interneta te nedostatno znanje za njegovu upotrebu. Znatan broj ispitanika istaknuo je da su previsoke cijene usluga i potrebne opreme jedan od bitnijih razloga zbog kojih kućanstvo nema internetski priključak.

Nadalje navedeno je kako se distribucija korisnika računala po dobnim skupinama nije bitnije promijenila u odnosu na prethodnu godinu premda je broj korisnika pao za 4 posto. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u upotrebi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju računala.

U gotovo svim dobnim skupinama vidljiv je porast korisnika interneta u odnosu na prethodnu godinu, najviše u dobnoj skupini od 65 do 74 godine, tj. 10 posto u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija očekivano prednjači u upotrebi interneta, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi prema radnom statusu u kojoj učenici i studenti, kao najmlađa skupina, najčešće upotrebljavaju internet.

Usporede li se rezultati s podacima iz prethodne godine, može se uočiti da se navike nisu bitnije promijenile, ističu u DZS-u. Pojedinci se najčešće koriste internetom za slanje poruka (93 posto), prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (91 posto), čitanje dnevnih novosti i časopisa (90 posto), upotrebu e-pošte (80 posto), telefoniju i videopozive (76 posto), sudjelovanje na društvenim mrežama (75 posto) te prikupljanje informacija o zdravlju (74 posto).

Što se tiće trgovine putem interneta, rezultati istraživanja pokazuju da nije došlo do porasta. Robu i usluge kupovalo je putem interneta 46 posto internetskih korisnika, što je isto kao i prethodne godine. Navike kupaca pokazuju da se najčešće kupuju odjeća i obuća, filmovi i glazba, telekomunikacijske usluge, kozmetički proizvodi, knjige i časopisi te potrošačka elektronika i kućanski aparati.

Prateći učestalost kupnje i iznos novca koji ispitanici potroše pri internetskoj kupnji, u DZS-u napominju kako se može vidjeti da je 62 posto kupaca kupovalo 1 do 5 puta, dok je 72 posto kupaca utrošilo do 2000 kuna.

Istražili su razloge zbog kojih 54 posto korisnika interneta ne kupuje proizvode i usluge putem interneta. U odgovorima većina korisnika istaknula je kako preferira osobno kupovati robu u trgovini (80 posto). Znatan dio istaknuo je bojazan od prijevare ili zlouporabe pri plaćanju te visok trošak dostave kupljene robe. Preostali navedeni razlozi bili su zanemarivo zastupljeni, primjerice dostava kupljene robe traje predugo, brine me garancija i reklamacije na kupljenu robu, itd.

Dodajmo kako je u svibnju 2021. Europski parlament usvojio izvješće o oblikovanju digitalne budućnosti Europe u kojem se Komisiju poziva na dodatno suočavanje s izazovima digitalne tranzicije, posebno na iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta, poboljšanje upotrebe umjetne inteligencije i podršku za digitalne inovacije i vještine.

U rezoluciji Europskog parlamenta od 25. ožujka 2021. o oblikovanju politike digitalnog obrazovanja, europarlamentarci pozdravljaju ažurirani Akcijski plan za digitalno obrazovanje, njegovo prošireno područje primjene i njegovu ambicioznost, s posebnim ciljevima kojima se ponajprije nastoje riješiti trajnog jaza u digitalnim vještinama, promicati kvalitetno računalno i informatičko obrazovanje ili bolja povezanost u školama, što je daljnji korak prema sveobuhvatnijoj strategiji za digitalne vještine i digitalno obrazovanje.

Također europarlamentarci smatraju da će plan biti uspješan ako po njegovu završetku digitalno obrazovanje zaista postane dijelom obrazovne politike s jasnim, dosljednim i pozitivnim rezultatima u pogledu dostupnosti, pristupa i kvalitete i pravednosti u cijeloj Uniji, te primaju na znanje da države članice imaju različite polazišne točke u tom procesu, što bi trebalo uzeti u obzir pri provedbi Plana.

Kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, pandemija je pokazala koliko su digitalne vještine važne za rad i interakciju, ali i naglasila nedostatak digitalnih vještina i potrebu za povećanjem digitalnog obrazovanja. Parlament želi da se europskim programom vještina građanima i poduzećima osigura mogućnost potpunog iskorištavanja tehnološkog napretka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. lipanj 2022 17:19