Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je dvodnevno događanje #EPAStogether za mlade iz Austrije, Mađarske, Slovačke i Hrvatske.
Gotovo 300 učenika i njihovih učitelja iz srednjih škola, koje sudjeluju u programu Škola ambasador Europskog parlamenta, imali su priliku razmijeniti svoja iskustva i ideje u nizu aktivnosti, radionica i rasprava.
Jedna od radionica bavila se temom umjetne inteligencije, na kojoj je direktor AlgebraLAB-a, Leo Mršić, učenicima objasnio na koji način funkcionira njihov alat koji se temelji na primjeni umjetne inteligencije za prepoznavanje sentimenta tekstova.
"Podaci ljude navode na razmišljanje, ali emocije ih tjeraju na djelovanje. Stoga mi nastojimo raditi robote koji će automatski raditi ono što ljudima nije jednostavno za napraviti. U prošlosti smo radili na rješenjima koja mjere razinu sentimenta govora na temelju videozapisa, tako da je sljedeći logičan korak bio tražiti sentiment tekstova", objasnio je Mršić okupljenim učenicima.
Algebra je napravila alat (multifunkcionalnu web platformu) koja omogućuje da saznamo kakav je sentiment tekstova objavljenih na društvenim mrežama i news portalima. Alat može analizirati tekst nastao na pet različitih jezika (engleskom, hrvatskom, mađarskom, slovenskom i rumunjskom), detektirati emociju koju je taj tekst izazvao kod ljudi i bodovati ga s obzirom na to radi li se o negativnom, pozitivnom ili neutralnom.
Svrha ove platforme je identificirati pozitivne i negativne vijesti, kao i lažne vijesti i govor mržnje, s ciljem jačanja medijske pismenosti.
Algebrin alat koji koristi umjetnu inteligenciju i machine learning nastao je u sklopu projekta MELIA Observatory i dio je Interreg Danube Transnacionalnog programa, koji ima za cilj jačanje medijske pismenosti, aktivnog građanstva i demokratskog razvoja u regiji. Algebrin tim istraživača je na njemu radio tri godine i potrošio dva milijuna eura za izradu rješenja.
"Naša namjera nije bila da vam kažemo što je dobro, a što loše, nego da pokušamo poboljšati komunikaciju u današnjem digitalnom dobu. Tehnologija je prokletstvo modernog društva. Super se osjećamo kad koristimo mobitele, no u isto vrijeme postavlja se pitanje jesmo li robovi tehnologije? Zato je tehnologija automatske ili semi-automatske detekcije uvijek bolja kad se radi o emocijama", objasnio je Mršić, koji je na kraju učenicima podijelio podatke za prijavu te su mogli sami isprobati kako platforma funkcionira.
Jedan od učenika koji je sudjelovao na radionici o AI-ju, 17-godišnji Antonio Detelić iz Gimnazije Velika Gorica, rekao je da je oduševljen alatom.
"Uživao sam, stvarno mi se sviđa kako pokušavaju unaprijediti AI da pomaže ljudima. Inače me zanima informatika i nove tehnologije tako da je bilo korisno naučiti kako funkcionira ova platforma za prepoznavanja govora mržnje", rekao nam je Antonio Detelić.
Njegov kolega, 19-godišnji Sebastian Hrstić iz Gimnazije Velika Gorica, rekao je da je došao na radionicu jer ga je privukao naziv.
"Na brošuri je pisalo da se zove "umjetna inteligencija i sloboda govora" pa sam mislio da će riječ biti o kontroliranju slobode govora. No, predavač nam je objasnio da nije riječ o tome, već da žele provjeriti jesu li informacije točne, što je vrlo korisno jer na internetu možemo pronaći mnoge lažne i iskrivljene informacije. Ustvari, htio sam vidjeti rade li ono što je u skladu s demokracijom za koju se Europska unija zalaže", kazao nam je Sebastian Hrstić.
Žana Marie Munda iz Čakovca smatra da je umjetna inteligencija "budućnost današnje generacije" o kojoj bi se mladi trebali više educirati.
"Bilo mi je zanimljivo vidjeti kako roboti preuzimaju ljudski posao. Mislim da je platforma interesantna, ali i da ima prostora za poboljšanje jer pojedine stvari još uvijek krivo identificira. No, vrlo je zanimljiva, drugačija i inovativna. Naučila sam da je tehnologija napredovala do razine do koje ljudi danas možda nisu niti svjesni, ali i da se govor mržnje krije u mnogo više tekstova nego što smo svjesni", rekla nam je 16-godišnja Žana Marie Munda iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec.
