Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko, savjetnik ministrice turizma i sporta Igor Radić, predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš te prof.dr.sc. Lidija Petrić s Ekonomskog fakulteta u Splitu sudjelovali su na panelu o održivom turizmu koji je održan u Hrvatskom domu u Splitu u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Neka pitanja o kojima se raspravljalo bila su o tome na koje načine se investicije u sektoru turizma mogu povezati sa zelenom i digitalnom tranzicijom, kako iskoristiti moć sektora za generiranje pozitivnih promjena za društvo i gospodarstvo u cjelini.
U izjavi za medije uoči panela, kao i za vrijeme rasprave zastupnica Zovko je naglasila kako se Europski parlament zalagao za što izdašniju pomoć za oporavak turizma nakon pandemije. Ujedno je izrazila nadu da će Hrvatska u potpunosti iskoristiti sredstva koja su joj na raspolaganju iz europskih fondova za razvoj politika koje mogu doprinijeti ne samo stimuliranju gospodarskog rasta, nego i očuvanju prirodne i kulturne baštine. Kao pozitivan primjer javne politike turizma u Europi navela je Francusku koja je, kako je istaknula, „uspješno pomirila svoje potencijale. Hrvatska može slično djelovati“.
Na pitanje novinara od čega krenuti, Zovko je rekla kako je prva komponentna grad, lokalna zajednica.
- Najvažnije je da se u gradu zna artikulirati što je potrebno, što nedostaje, na državnoj razini postoje strateški dokumenti, iz Europe imate novce koje mi nabavljamo i o kojima se brinemao, ali sama potreba mora doći od onog najmanjeg, od djeteta i od onih koji vode grad. Te potrebe moraju biti artikulirane, moraju biti u skladu s novim vremenom i novim mogućnostima. Vidjela sam koliko se toga radi u Istri vrlo učinkovito i želim to prenijeti u Dalmaciju, a uz sve fondove da angažiramo i zaleđe, čak i preko granice, da bude jedan lijepi turizam – izjavila je Zovko.
Savjetnik ministrice turizma Radić podsjetio je da je u okviru Mehanizma oporavka i otpornosti Hrvatskoj na raspolaganju 2,2 milijardi kuna bespovratnih sredstava za reformu turističkog sektora kroz investicije koje pridonose zelenoj i digitalnoj tranziciji. Rekao je kako će u petak biti raspisan poziv vrijedan 1,2 milijardi kuna za privatne poduzetnike koji žele razvijati održivi turizam te je najavio izradu zakona o turizmu najkasnije do kraja iduće godine.
- U zadnje vrijeme se strašno puno govori o održivom razvoju i to je postala svojevrsna mantra, dakle jedna politička floskula koja se često koristi. Nažalost ta održivost uključuje samo prostorni aspekt dok se sociokulturni i ekonomski u pravilu zanemaruju a svjesni smo da taj sociokulturni aspekt je trenutno najugroženiji u gradovima Jadranske Hrvatske, poglavito u Splitu. O tome nam govore mediji i sve što se u zadnje vrijeme zbiva. Isto tako i ekonomska isplativost je upitna ako u kratko vrijeme nagomilamo kapacitete i onda svi imaju sve manju prođu. U tom smislu zagovaram i drugačije oblike turizma i disperziju turizma. Masovnost neće nestati, ali pokušajmo držati uzde i mjerama restrikcije ako treba i onog “fine tuninga”, dakle mekim mjerama edukacije, umrežavanja i sl. To je ključ za budućnost – izjavila je prof. dr.sc. Lidija Petrić uoči panela.
U samoj raspravi prof. Petrić je također naglasila održivi turizam podrazumijeva dobrobit sadašnjih, ali i budućih generacija. Hrvatska se ne može, istaknula je, zadovoljiti time da u kratkoj sezoni od samo dva mjeseca sadašnjim tempom nastavi „bujati u kapacitetima“. Osvrnula se i na primjere negativnih problema iz prakse, poput devijantnog ponašanja turista te je zaključila da „ponekad nije dovoljna samo mrkva već je potrebna i batina. Dakle govorimo o restrikcijama ili kaznama za divljanje kojem svjedočimo“, rekla je profesorica. „Moramo razumjeti da je intencija održivog turizma stvoriti kvalitetan život lokalnoj zajednici“, ustvrdila je profesorica.
Predsjednik Županijske komore Split Tomaš također se osvrnuo na negativne strane „partijanja“ te je poručio kako Hrvatska treba raditi na disperziji turista. „Moramo naći aktivnosti po kojima će destinacije biti zanimljive, a da to ne bude samo partijanje. Trebamo napraviti savršeni trokut kojeg čine: sretni građanin, sretni turist i sretni poduzetnici.“
Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban uvodno je govorio o potrebi disperzije turista istaknuvši da u protivnom dalmatinski gradovi i mjesta neće moći podnijeti veliki pritisak na infrastrukturu, okoliš, komunalne usluge. Podsjetio je da Splitsko-dalmatinska županija ima studiju održivosti turizma te da je, uz produljenje sezone na cijelu godinu, jedan od njezinih ciljeva upravo ravnomjerniji turistički razvoj različitih dijelova.
