Novo istraživanje Eurobarometra pokazuje da su mladi sve angažiraniji: većina mladih (58 %) aktivna je u svojim zajednicama i društvima te je u posljednjih 12 mjeseci sudjelovala u barem jednoj organizaciji mladih. To je povećanje od 17 postotnih bodova u odnosu na zadnje istraživanje Eurobarometra iz 2019.
Rezultate istraživanja Flash Eurobarometar o mladima i demokraciji objavila je u petak Europska komisija, a provedeno je od 22. veljače do 4. ožujka 2022. godine.
Ova 2022. je Europska godina mladih, te će se na kraju Konferencije o budućnosti Europe, u kojoj su mladi imali važnu ulogu, razmotriti prikupljena stajališta mladih. Inače, U Europskoj godini mladih želi se ukazati na važnu ulogu mladih u izgradnji bolje, zelenije, uključivije i digitalnije budućnosti. “Određivanje 2022. godine kao godine usmjerene na mlade znači da će se uložiti povećani napori za uključivanje prioriteta mladih u relevantna politička područja Unije i na svakoj razini procesa donošenja odluka u EU-u”, istaknuto je u objavi Europskog parlamenta nakon što su zastupnici potvrdili odluku da se 2022. godine u svim državama članicama organiziraju aktivnosti i inicijative usmjerene na mlade.
Istraživanje je pokazalo kako su mladi od Europske godine mladih 2022. najčešće očekivali da donositelji odluka više uzimaju u obzir njihove zahtjeve te da podupiru njihov osobni, društveni i profesionalni razvoj (72 %).
Komisija je objavila kako danas pokreće i novi internetski alat, platformu „Iznesi svoju viziju”, kako bi mladim Europljanima bilo još lakše izraziti svoje mišljenje. Osim toga, u okviru Europske godine mladih organiziraju se politički dijalozi između članova kolegija i mladih. Tako se mladima pruža jedinstvena prilika da razgovaraju izravno s donositeljima odluka i iznesu svoje ideje i mišljenja o svim područjima politika.
- Europska godina mladih trebala bi biti prekretnica u uključivanju mladih u oblikovanje politika i donošenje odluka. Ciljevi su nam saslušati i angažirati mlade Europljane te promicati konkretne mogućnosti koje im se nude. Rezultati istraživanja jasno pokazuju da su to i njihove želje izjavio je potpredsjednik za promicanje europskog načina života Margaritis Schinas.
Mariya Gabriel, povjerenica za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade kazala je kako se mladi sve više angažiraju oko budućnosti naših društava.
-Stalo im je do mira, međunarodne suradnje, dobrobiti ljudi i okoliša. Međutim, žele da ih shvatimo ozbiljno i uzmemo u obzir njihova mišljenja. U kontekstu Europske godine mladih nastojimo im pružiti što više prilika da nam daju do znanja što žele. S veseljem predstavljam i novi internetski alat, platformu „Iznesi svoju viziju”, na kojoj mladi mogu s nama podijeliti svoja stajališta i ideje za budućnost europskog projekta – izjavila je Mariya Gabriel.
U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu mladi su u ovom istraživanju bili još uvjereniji da bi EU-u prioritet moralo biti očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promicanje međunarodne suradnje (to ih je navelo 37 %). Sljedeća su očekivanja mladih da EU poveća mogućnosti zapošljavanja za mlade (33 %), bori se protiv siromaštva te gospodarskih i socijalnih nejednakosti (32 %) te da promiče zelene politike i bori se protiv klimatskih promjena (31 %).
Mladi su kao glavna područja na koja bi se trebala usmjeriti Europska godina mladih navodili mentalno i fizičko zdravlje i dobrobit (34 %), zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena (34 %) te obrazovanje i osposobljavanje, uključujući slobodno kretanje učenika (33 %).
Rezultati istraživanja pokazali su da se transnacionalna mobilnost mladih povećala u odnosu na 2019. unatoč pandemiji, što pokazuje koliko su mladi voljni povezivati se preko granica. U profesionalnim, volonterskim, obrazovnim ili sportskim aktivnostima u drugoj zemlji EU-a sudjelovalo je 39 %, mladih, što je 8 % više nego 2019. Nedostatak financijskih sredstava i dalje je jedan od glavnih razloga koji sprečavaju sudjelovanje u projektima mobilnosti, iako ga je ovaj put navelo 36 % mladih (u usporedbi s 42 % u 2019.).
Naposljetku, rezultati potvrđuju da je s programom Erasmus+, koji ove godine obilježava 35. godišnjicu, upoznato preko pola mladih ispitanika, iako i dalje postoje određene razlike među državama članicama: s programom su najbolje upoznati mladi u Grčkoj (72 %) i Cipru (70 %), a najslabije u Švedskoj (26 %).
Dodajmo kako su zastupnici Europskog parlamenta osigurali dodatnih 8 milijuna eura za programe Erasmus+ i Europske snage solidarnosti, kako bi podržali godišnje aktivnosti.
