Što biste savjetovali mladima koji imaju ideje i razmišljaju o pokretanju vlastitog posla, kao i onima koji su to već učinili pokretanjem startupa, pitali smo Maria Frančeševića, osnivača tehnološke tvrtke SeekandHit koja pruža usluge i izrađuje softverska rješenja po narudžbi u marketing tech, podatkovnoj i analitičkoj industriji.
Naime, ova 2022. je Europska godina mladih, pa propitujemo iskustva poduzetnika i stručnjaka u raznim područjima koja mogu biti dragocjena mladima u kreiranju vlastite budućnosti bilo na poduzetničkom putu bilo ulasku na tržište rada.
- Onima koji razmišljaju, rekao bih da bi svakako trebali pokušati - ako to već nisu napravili jučer, onda je najbolje vrijeme za probati upravo danas. Možda se neki ustručavaju zbog straha od neuspjeha, nesigurnosti, vanjskih prilika ili utjecaja, no ako vjeruju u svoje ideje moraju pokušati bez obzira na okolnosti. Čak i da sve završi sa neuspjehom, bit će jedno vrijedno iskustvo. Neuspjeh nije loš niti bi trebao biti tabu, već sastavni dio svakog (uspješnog) startupa, tvrtke i poslovnog puta – ističe Mario Frančešević.
On je i suosnivač SocialBranda, startupa za upravljanje oglašavanjem na Facebooku koji je prodan 2012. godine, a prema nekim podacima to je prvi hrvatski startup prodan nekoj stranoj firmi. Također je suosnivač startupa Captn.AI, platforme za optimizaciju oglasnih budžeta na Googleu i Facebooku uz pomoć strojnog učenja.
U timu SeekandHit je 60 djelatnika, uglavnom su među njima razvojni inženjeri i inženjerke, marketing stručnjaci i stručnjakinje, kao i podatkovni specijalisti. SeekandHit je Google Premier Partner od 2007. godine, dobitnik plakete Zlatna kuna za najuspješniju malu tvrtku u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2019. godine, kao i jedna od 500 najbrže rastućih tech tvrtki u Europi, Bliskom istoku i Africi prema izboru Deloittea.
Maria Frančeševića pitali smo i što im je bitno kod zapošljavanja.
- Prije svega vrijednosti koje se ne mogu naučiti u par mjeseci - odgovornost, upornost, pristup poslu, odnosi sa kolegama, želja za učenjem. Tehnička znanja se kod nekoga tko posjeduje takve kvalitete jako brzo usvajaju i nisu prepreka kod zapošljavanja - naglašava.
Broj zaposlenih u ICT sektoru u Hrvatskoj raste, ali još uvijek je ispod EU prosjeka. Što bi moglo promijeniti tu sliku?
-Teško je reći gdje je točno problem, vjerojatno ih ima više, te stoga ne vidim širu sliku. Meni je neobično da su upisne kvote za smjer računarstva (primjerice na FESB-u) identične kao i prije 20 godina. Mislim da kao društvo moramo raditi na tome da što više zainteresiranih ima priliku steći potrebna (pred)znanja kako bi mogli graditi karijeru u ICT sektoru bilo kroz stručno obrazovanje, prekvalifikacije, a i na druge načine. Nedostaje nam svih vrsta stručnjaka, ne mislim tu isključivo na veći broj razvojnih inženjera/ki (programera/ki) – kaže Mario Frančešević koji pripada prvoj generaciji studenata koji su na splitskom Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB) završili računarstvo.
Spomenimo kako je ambicija Europske unije da bi do 2030. barem 80 posto odraslih osoba trebalo imati osnovne digitalne vještine dok bi na ICT radnim mjestima u EU trebalo biti 20 milijuna stručnjaka. Europski parlament je u travnju 2021. usvojio program Digitalna Europa s ciljem ulaganja u digitalnu infrastrukturu kako bi strateške tehnologije mogle doprinijeti jačanju konkurentnosti Europe, prelasku na zeleno gospodarstvo i osiguravanju tehnološke suverenosti.
