Novo izvješće o industriji nuklearne fuzije pokazuje da Europa zaostaje za SAD-om i Ujedinjenim Kraljevstvom u broju privatnih tvrtki iako je javna potpora istraživanjima puno veća.
Izvješće udruge za fuzijsku industriju pokazalo je da tek svaka deseta svjetska privatna tvrtka za nuklearnu fuziju ima sjedište u Europskoj uniji.
Iako je fuzijska energija daleko od toga da bude spremna za komercijalizaciju, potencijal koji već sada obećava o neograničenom izvoru relativno čiste energije privlači sve veća privatna ulaganja. Neka od poznatih ulagača u fuzijsku energiju su osnivač Amazona Jeff Bezos, osnivač Microsofta Bill Gates i osnivač Alibabe Jack Ma, koji su svojim ulaganjima potaknuli novi val fuzijskih startupova diljem svijeta.
Europska unija ima samo tri tvrtke za nuklearnu fuziju - Renaissance Fusion u Grenobleu, Marvel Fusion u Münchenu te još jednu njemačku tvrtku koja je osnovana nakon provedenog istraživanja. Kanada, Indija, Kina i Australija svaka ima po jednu privatnu fuzijsku tvrtku, dok ih SAD ima 13, a UK pet. Udruga koja je provela istraživanje vjeruje da sveukupno u svijetu postoji 35 privatnih tvrtki za nuklearnu fuziju, iako su neke od njih u vrlo ranoj fazi.
"EU zaostaje glede pokretanja fuzijskih startupova", smatra Greg de Temmerman, bivši koordinator međunarodnog projekta fuzijskog reaktora ITER, "To bi djelomično moglo biti zbog činjenice da je javna potpora istraživanju fuzije jača - proračun EU-a za fuziju znatno je veći od proračuna SAD-a. Uostalom, EU ima plan za fuzijsku električnu energiju. Nekoliko startupova u SAD-u pokrenuto je upravo iz frustracije zbog nedostatka financijskih sredstava za javne laboratorije.”
U SAD-u su privatni investitori podržali niz startupova koji imaju za cilj primijeniti niz različitih fuzijskih tehnologija. Pojedinačno, vjerojatno imaju "više znanstvenog rizika" od projekta ITER. Međutim, ako se ih se sagleda zajedno, američki pristup je "raspršivanje rizika".
ITER je ranije kritiziran jer je izvukao novac i udaljio se od eksperimentiranja s alternativnim pristupima. To bi moglo objasniti vodeću ulogu SAD-a u privatnim fuzijskim tvrtkama, smatra Holland, kao i bolje okruženje za privatno financiranje.
Do sada, privatni fuzijski startupovi primili su oko 1,9 milijardi dolara financiranja.
Osim bogatih pojedinaca, investitori uključuju fondove rizičnog kapitala i britansku istraživačku dobrotvornu organizaciju Wellcome Trust.
Dvije trećine tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju osnovano je u prošlom desetljeću, dok je nešto više od polovice nastalo u posljednjih pet godina.
Velika većina njih kao jedan od svojih ciljeva vidi proizvodnju električne energije, a gotovo polovica se nada da će u budućnosti fuzijsku tehnologiju primijeniti za pokretanje svemirskih letjelica.
"Uz sva uzbuđenja koja postoje u svemirskom sektoru, ovo je uistinu rastuće tržište i fuzija će igrati ključnu ulogu", ističe Holland.
Većina ispitanih tvrtki očekuje da će se prva fuzijska energetska mreža na svijetu pojaviti 2030-ih. Pojedini stručnjaci očekuju da će do toga doći tek 2040-ih ili 2050-ih, dok kritičari smatraju da je i to preveliko obećanje te da se oko fuzije stvorio preveliki 'hype'.
Moritz von der Linden, osnivač Marvel Fusiona u Njemačkoj, smatra da država treba pojačati političku podršku za sve vrste fuzijskih tehnologija, uključujući laserske fuzijske tehnologije kako ne bi zaostajale za SAD-om, Kinom ili UK-om.
Europska komisija i Europske fuzijske istraživačke jedinice u sklopu Obzora 2020 pokrenuli su zajednički konzorcij za razvoj energije fuzije – EUROfusion. Ovaj konzorcij sastoji se od 27 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, i upravlja europskim istraživačkim aktivnostima u području fuzije u ime Euratoma, a cilj mu je osigurati značajan napredak na putu ka realizaciji energije fuzije.
Projekt EUROfusion se posebno koncentrira na pripremu rada fuzijskog reaktora ITER koji se gradi u Francuskoj. Početkom 2019, Europski parlament donio je rezoluciju o Europskom zajedničkom poduzeću za ITER i razvoj energije fuzije, a Vijeće je 2021. odobrilo nastavak europskog financiranja projekta za razdoblje 2021. – 2027 u iznosu od 5,61 milijardi eura.
