Osječko-baranjska županija organizira konferenciju „Pametna sela - EU koncept razvoja ruralne zajednice“ na kojoj će se predstaviti smjernice novog europskog koncepta te primjeri dobre prakse u Hrvatskoj i Europskoj uniji.
Konferencija je organizirana u suradnji s Uredom zastupnika u Europskom parlamentu Tomislava Sokola, Ministarstvom poljoprivrede, Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU-a. Zastupnik Sokol nam je uoči ovog događaja ukratko objasnio o čemu se točno radi.
Europski parlament je inicijativu 'pametna sela' pokrenuo još 2017. godine. Koje biste do danas učinjene pozitivne pomake izdvojili? A na čemu je još potrebno raditi kako bi se ostvarili ciljevi osiguravanja jednakih uvjeta stanovnika na selu kakve imaju stanovnici urbanih sredina?
Potrebno je uzeti u obzir da je inicijativa pametnih sela stara samo četiri godine te se u tom razdoblju napravilo dosta, ali prostor za napredak i te kako postoji. Imamo niz primjera diljem EU o uspostavljanju pametnih sela. To je dobro i drago mi je kad vidim da su trenutni projekti pametnih sela u većini slučajeva naišli na potporu EU-a u vidu sufinanciranja istih. No ne možemo još govoriti o potpunom konceptu pametnih sela, već će to biti slučaj kada se u primjerice jednom selu dogodi integracija više vrsta digitalnih odnosno pametnih tehnologija koje su međusobno povezane. Sinergija koja proizlazi iz ove međusobne povezanosti raznih tehnologija predstavlja dodanu vrijednost koju tražimo kako bi ruralna područja i sela imali koristi od inicijative za pametna sela na razini EU. Također, ulaganja u zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu, razvoj poslovanja, dobro upravljanje, jačanje ljudskog kapitala te izgradnja dodatnih kapaciteta i zajednice – sve je to potrebno kako bi zaživio koncept pametnog sela u punom smislu.
Tijekom aktualnog parlamentarnog saziva, uspostavljena je nova međuskupina Europskog parlamenta za Ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages) u kojoj sam potpredsjednik. Primjer je to da se o pametnim selima i te kako misli u europskim institucijama. Međuskupina omogućuje razmjenu inovativnih načina stvaranja živopisnih i atraktivnih ruralnih zajednica. Potiče nove načine upravljanja i suradnje na teritoriju Unije te povezuje organizacije civilnog društva i kreatore politike, pritom predstavljajući glas ruralnih zajednica u Europskom parlamentu. Također, međuskupina RUMRA&Smart Villages aktivno je surađivala s Europskom komisijom u svezi izrade dokumenta Dugoročna vizija ruralnih područja koji je donesen 30.06.2021.
Koliko je Hrvatska do sada iskoristila sredstva, odnosno poticaja iz projekta pametna sela?
Pametna sela predstavljaju prilično nov koncept koji nema definiciju u zakonodavstvu EU-a i nije sadržan kao tematska cjelina u EU fondovima, stoga je teško govoriti o konkretnim brojkama. Međutim, nekoliko fondova može podržati inicijativu pametnih sela, ali Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima najvažniji značaj u ruralnom gospodarstvu EU-a u smislu financiranja i raspona instrumenata. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj može podržati inicijative pametnih sela kroz kombinaciju mjera usmjerenih na razvoj poslovanja i pokretanje ruralnih start-upova, ulaganje u lokalne infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, razmjenu znanja i informacija, edukaciju mladih poljoprivrednika i sl. Nadalje, kad je riječ o financiranju treba svakako spomenuti kohezijsku politiku odnosno Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijski fond (CF) čija je financijska podrška usmjerena na istraživanje i inovacije, ICT, konkurentnost malih i srednjih poduzeća i ekonomiju s niskim udjelom ugljika. Ovi fondovi isto tako omogućuju važna ulaganja za prometnu povezanost, smanjenje siromaštva te jačanje administrativnih kapaciteta, a sve navedeno se može financirati u sklopu inicijative pametna sela.
Kako biste ocijenili digitalizaciju sela u Hrvatskoj? U kojim županijama je taj projekt najviše zaživio?
Europska unija otvorila je nove perspektive hrvatskom selu, koje se u suvremenom svijetu suočava s velikim brojem izazova poput demografske i digitalne tranzicije te globalne pandemije. Digitalizacija sela u Hrvatskoj je prisutna te napreduje svake godine. No svakako je potrebno uložiti dodatne zajedničke napore kojima bi se pomoglo da digitalna transformacija i brza širokopojasna internetska mreža dopru do svih dijelova Hrvatske, uključujući ruralna i slabo naseljena područja. Od početka pandemije COVID-19, svakodnevni život svih ljudi se ubrzano digitalizira. Digitalizacija je postala neophodna za osiguravanje kontinuiteta u našem poslovnom i privatnom životu, bilo radom na daljinu, školovanjem kod kuće, e-trgovinom i sl. Na nama političarima je zadatak osigurati da povezivost i digitalna tranzicija budu građanima od koristi. Moramo ukloniti postojeće nejednakosti u povezivosti i iskoristiti mogućnosti koje digitalna tehnologija nudi ruralnim područjima.
Kada je riječ o prisutnosti koncepta pametnog sela u našim županijama, postoje razni projekti u više županija i svaku inicijativu svesrdno podržavam. Spomenuo bih primjere Osječko-baranjske, Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije. Ali svakako ističem da su i druge županije aktivne po pitanju poticanja, educiranja, podizanja svijesti i aktiviranja svih lokalnih čimbenika. Također, istaknuo bih i aktivnost raznih udruga i tvrtki koje su veoma aktivne u svezi navedene tematike.
Mladim poljoprivrednicima, milenijalcima i generaciji Z, nije toliko potrebna edukacija i informiranje o novim tehnologijom i njihovom primjenom jer su s njom odrasli, koliko je to možda bio slučaj s prethodnim generacijama. Kako i zašto bi današnje poljoprivrednike trebalo usmjeriti na korištenje tehnologije umjetne inteligencije, IoT, dronova ...?
Digitalna agenda sastavni je dio nastojanja u okviru ZPP-a usmjerenih na kombiniranje raznih politika i priljev dodatne energije za digitalnu revoluciju koja je već́ na snazi u društvu, ali i u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i bioekonomiji. Precizna poljoprivreda jedan je od vodećih primjera uspješne upotrebe pametne tehnologije na međusobno povezan način, u kojem poljoprivrednici profitiraju od ostvarenih sinergija. Veći prinosi usjeva postižu se s mnogo manje uložene energije. Danas u Europi gotovo da nema velike farme na kojoj dan poljoprivrednika ne započinje s uređajem poput tableta u rukama. Naše poljoprivrednike, naročito one srednje i starije životne dobi treba osvijestiti o mogućnostima koje pametne tehnologije pružaju. Međutim, nepostojanje digitalnog obrazovanja trenutno je jedan od najvećih izazova za razvoj s kojim se ruralna područja suočavaju u Europi, stoga je potrebno uložiti dodatne napore kroz razne projekte i edukacije kojima će se stanovnici tih područja digitalno opismeniti, naročito poljoprivrednici.
Istraživanja pokazuju da je građanima EU-a važna pokrivenost ruralnih područja osnovnim e-uslugama, širokopojasnim internetom, važna im je digitalna povezanost. Što je još potrebno osigurati i u koja područja ulagati da bi građanima ruralna područja postala atraktivna?
Kohezijskim sredstvima moramo unaprijediti zdravstvene i obrazovne infrastrukture diljem ruralnih područja te ih na taj način učiniti atraktivnijim mjestima za život i rad, naročito za mlade ljude. Kohezijska sredstva koja se izdvajaju za poboljšanje kvalitete života i infrastrukture u slabije razvijenim područjima ključna su za demografsku revitalizaciju područja koja su izgubila stanovništvo zbog gospodarskih i drugih razloga. Njihovim ulaganjem u bolju prometnu povezanost može se, primjerice, umanjiti potreba za odseljavanjem osoba koje ne mogu zadovoljiti osnovne potrebe poput pronalaska posla ili liječenja. Od kohezijske politike imamo svakodnevne koristi, to nisu samo puste brojke već su to opipljivi rezultati u obliku vrtića, škola, cesta, poticaja za zapošljavanje, infrastrukturnih i mnogih drugih projekata. Našim građanima je također potrebno bolje digitalno obrazovanje kako bi digitalna tranzicija bila što uspješnija i da bi u potpunosti iskoristili potencijal i mogućnosti koje nove tehnologije pružaju.
Nedavno objavljen inovacijski semafor Europske komisije pokazuje da i dalje postoji inovacijski jaz što upućuje na to da bi nedostatak inovacija u državama srednje i jugoistočne Europe mogao dovesti do povećanja depopulacije u ruralnim područjima. Slovenija se godinama zalaže za izgradnju europske mreže pametnih sela kao odgovora na nisku razinu inovativnosti u regiji. Koliko i na koji način Hrvatska može iskoristiti činjenicu da trenutačno traje slovensko predsjedanje Vijećem EU-a?
Slovenija je pametna sela uvrstila u svoje prioritete predsjedanja Vijećem EU što svakako pozdravljam. Prvog listopada planiraju događaj u obliku konferencije u Krškom na temu pametnih sela na kojem ću i ja biti govornik. Isto tako, uz brojne slovenske ministre, na konferenciji će sudjelovati i potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, ali bit će prisutni i predstavnici velikih brojnih tvrtki u vidu potencijalnih investitora. Pozitivni impuls će se iskoristiti za pokretanje Europskog foruma pametnih sela koji će imati misiju pomoći u uspostavi pet modela pametnih sela u vidu pilot projekta širom Europe. No i mi u Hrvatskoj smo aktivni, 9. srpnja u Osijeku u suradnji s Osječko-baranjskom županijom organiziram konferenciju na temu „Pametna sela – EU koncept razvoja ruralne zajednice“ na kojoj će sudjelovati ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, pročelnici raznih županija, predstavnici struke te brojni drugi dionici. Sudionicima će se također obratiti putem video poruke potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica, a slovenski zastupnik u Europskom parlamentu Franc Bogovič javiti će se putem video veze. Nadam se da je konferencija u Osijeku samo prva u nizu te da ćemo ovom tematikom potaknuti oporavak i dodatni razvoj ruralnih područja diljem Hrvatske.
