Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj s Human Rights Film Festivalom (HRFF) i Platformom za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske (CROSOL) organizirao je Akademiju Saharov tijekom koje se raspravljalo o radu Europske unije na području zaštite ljudskih prava, vanjskopolitičkoj agendi Rusije i političkoj situaciji u toj zemlji.
Ovogodišnji dobitnik Nagrade Saharov, najvišeg priznanja koje Europski parlament dodjeljuje borcima za razvoj demokracije, je ruski oporbeni političar i antikorupcijski aktivist Aleksej Navaljni pa su sudionici rasprave Violeta Simeonova Staničić (voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj), Dave Elseroad (Head of Advocacy, Human Rights House Foundation, Ženeva) te Božo Kovačević (bivši veleposlanik Hrvatske u Rusiji), govorili o odnosima Europske unije i Moskve, međunarodnom utjecaju Rusije te njezinoj ulozi u Ukrajini i aktualnoj krizi u Bjelarusu, priopćili su iz Ureda EP-a u Hrvatskoj.
Bivši veleposlanik Božo Kovačević osvrnuo se na pitanje uvođenja mogućih novih sankcija Rusiji, ovisno o njezinim aktivnostima prema Ukrajini, te je upozorio kako treba voditi računa o učincima dosadašnjih mjera koje, kako je rekao , nisu dale očekivane rezultate.
- Unatoč tome što je Rusija pretrpjela goleme gospodarske posljedice, režim je ostao isti, a stanje ljudskih prava dodatno se pogoršalo - rekao je Kovačević. Dodao je da su sankcije imale i neočekivane posljedice u vidu orijentacije Rusije na samoodrživost u proizvodnji hrane, te dodatnog približavanja Kini.
- Time je nedemokratski autoritarni blok postao još snažniji nego ranije - zaključio je Kovačević.
Dave Elseroad kazao je kako se Human Rights House Foundation zalaže za uvođenje ciljanih sankcija za pojedince odgovorne za kršenje ljudskih prava u Rusiji. Smatra da je krajnje vrijeme da se pitanje Rusije nađe na dnevnom redu država članica u Vijeću EU-a te upozorava da različiti izazovi s kojima se suočava EU imaju zajedničko ishodište: Rusiju.
- Migracijska kriza orkestrirana od strane Bjelarusa na poljskoj granici, gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom, pitanje energetske politike u situaciji u kojoj gotovo 50 posto energenata u EU dolazi iz Rusije. Sve je to jedna kriza vezana uz Rusiju - zaključio je Elseroad. Upozorio je da njome treba strateški upravljati te da ona ima posljedice na ljudska prava unutar i izvan Rusije budući da je povezana s usporavanjem demokratskih tranzicijskih procesa u raznim državama, od Bjelarusa do Nikaragve.
Voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj Violeta Simeonova Staničić podsjetila je da je Nagrada Saharov najviše priznanje Europske unije za rad na području ljudskih prava.
- Aleksej Navaljni izabran je za pobjednika zbog svoje hrabrosti u borbi za slobodu i demokraciju - kazala je te podsjetila na njegov opsežan rad u razotkrivanju korupcije na najvišim državnim razinama.
Simeonova Staničić je istaknula kako je Nagrada Saharov prvi put dodijeljena Nelsonu Mandeli i Anatoliju Marčenku 1988., a u međuvremenu su laureati bili novinari, odvjetnici, aktivisti civilnog društva, pisci, majke, vođe manjina, zatvorenici savjesti koji služe dugotrajne kazne, jedan karikaturist, redatelj, te djevojčica koja je postala svjetski simbol borbe za pravo na obrazovanje - Malala Jusafzaj.
Malala je uz Nelsona Mandelu, Denis Mukwegea i Nadiu Murad jedna od dobitnica koja je nakon Nagrade Saharov osvojila i Nobelovu nagradu za mir, priopćili su iz Ureda Hrvatskog parlamenta u Hrvatskoj.
Također su naveli da Europski parlament Nagradu Saharov dodjeljuje svake godine kako bi odao priznanje te dao potporu pojedincima i organizacijama koje se bore za snažniju demokraciju i slobodu misli i govora. U 2021. godini laureatom je proglašen ruski oporbeni političar i antikorupcijski aktivist Aleksej Navaljni. Prigodna svečanost povodom dodjele Saharova održat će se 15. prosinca u Europskom parlamentu u Strasbourgu, a budući da je Navaljni u zatvoru, nagradu će preuzeti njegova kći Daria Navaljna.
