Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
Osim što nam već blizu 30 godina pomažu da se lakše snalazimo u bespućima interneta, tražilice nam mogu temeljem naših upita otkriti i što nas je pojedine godine, a i duže, najviše zanimalo.
Iako ima tražilica koje su od njega starije (Lycos je pokrenut 1994. godine i još radi) i diskretnije (DuckDuckGo vaše upite neće pretvoriti u oglase na drugim stranicama), Alphabetov Google danas je uvjerljivo najpopularnija, a i najpreciznija tražilica na svijetu.
Pokrenut 1998. godine, Googleu su trebale dvije godine da postane najveća svjetska tražilica, a četiri godine da postane sinonim za pretraživanje interneta. Američko dijalektičko društvo “google” je proglasilo najkorisnijom riječi 2002. godine te riječju koja je obilježila prvo desetljeće 21. stoljeća. Google je 2021. godine kontrolirao nešto više od 92 posto globalnog tržišta internetskih pretraživača. Najbliži Googleov konkurent te je godine bio Microsoftov Bing s - 3,45 posto tržišnog udjela.
S obzirom na svoju više nego dominantnu tržišnu poziciju, maltene monopolističku, Google bez ikakve sumnje može reći da prilično dobro zna o čemu razmišlja i što muči dobar dio čovječanstva, barem kada se radi o onom dijelu koji može na internet. Želeći nas zabaviti, ali educirati, Google je povodom svog 20. rođendana koji je proslavio 2018. godine objavio koji su upiti (doduše, samo na engleskom jeziku) obilježili prvih 20 godina njegovog postojanja.
Psi vladaju internetom, a ne mačke
Od svih životinja s kojima dijelimo naš planet, najviše nas zanimaju psi. Dapače, otkad je Googlea, psi su najpretraživanija životinja. Iako slove kao vladarice interneta i društvenih mreža, mačke su se našle na drugom mjestu. Što se tiče pasmina pasa o kojima su se ljudi najviše informirali, na prvom su mjestu buldozi, a iza njih labradori, haskiji, mopsevi i čivave.
Iako je lako moguće da je na sljedeći trend utjecala činjenica da anglocentričnost Googleovih podataka, američki svećenik i borac za ljudska prava Martin Luther King mlađi bio je uvjerljivo najpretraživaniji autor u periodu između 1998. i 2018. godine. Iza njega su se plasirali engleski dramatičar William Shakespeare i američka pjesnikinja Maya Angelou. Kad smo već u domeni književnosti, spomenimo da je Biblija najpretraživanija knjiga, a da je iza nje Kuran. Roman “1984” Georgea Orwella najpretraživanije je beletrističko djelo, a iza njega su se plasirali Shakespeareovi klasici “Romeo i Julija” te “Macbeth”.
Zainteresirani za hranu najviše su guglali vodu, a odmah iz vode našle su se torte, odnosno kolači. Što se tiče slanog, najpopularnije jelo na svijetu uvjerljivo je pizza.
Ljubitelji videoigara najviše su se interesirali o Pokémonima, najpretraživanija glumica je Amerikanka Megan Fox, a “Simpsoni” pretraživanija TV serija. Međutim, treba napomenuti da je “Igra prijestolja” odmah nakon izlaska postala najpretraživanija serija te da je od 2012. do 2018. nitko nije nadmašio po broju pretraživanja. U domeni reality TV emisiji, najviše se pretraživao “The Voice”, glazbeni spektakl koji se emitirao i u Hrvatskoj. Istaknimo i da je kanadski pop pjevač Justin Bieber Googleom zagospodario 2009. te da je tijekom narednih devet godina bio najpretraživaniji glazbenik u svijetu. Među najpopularnijim pjesmama na Googleu našle su se Usherova “Yeah!”, “Hallelujah” Leonarda Cohena, Beyoncéin “Halo”, Adelin “Mercy” te pjesma “Let It Go” iz animiranog filma “Snježno kraljevstvo” koju izvodi Idina Menzel. Što se tiče dječjih TV emisija, najpopularnija je “Dora istražuje!”, no opasno joj prijeti “Ben 10”.
Sve se vrti oko Sunca
Najguglaniji nogometaši tijekom Googleovih prvih 20 godina postojanja bili su, očekivano, Portugalac Cristiano Ronaldo, Brazilac Neymar i Argentinac Lionel Messi. Najguglaniji nenogometaši bili su američki golfer Tiger Woods, irski majstor borilačkih vještina Conor McGregor te igrač američkog nogometa Tom Brady. NFL momčad Dallas Cowboys bila je najpretraživanija sportska momčad, no malo je neobično da na popisu najpretraživanijih momčadi nema niti jednog nogometnog kluba.
Anglocentričnost Googleovih podataka vidljiva je i na popisu najpretraživanijih automobila kojim dominiraju modeli Camaro i Corvette američkog proizvođača Chevroleta te Fordov Mustang.
Konačno, Google nas je obavijestio da smo za njegova života najviše guglali Sunce, a potom Mars. Zemlja je među Zemljanima tek treće najpopularnije nebesko tijelo. Iza nje su Mjesec i Merkur.
Pored toga, Google je povodom svog rođendana objavio i video u kojem je dokumentirao što su ga ljudi svakoj od tih 20 godina najviše ispitivali. Tako ih je 1999. zanimalo hoće li im se svi elektronički uređaji ugasiti kada uđemo u 2000. godinu, a 2001. kako zavezati kravatu. Dvije tisuće i treće ih je zanimalo što je to Projekt humanog genoma, a 2004. je li ona prijestupna godina. “Je li Pluton još uvijek planet” bilo je najčešće pitanje na koje Google odgovarao 2006. godine, a sve je 2010. zanimalo kako funkcionira ozloglašeni “autotune”, alat koji su više ili manje talentirani pjevači koristili kako ne bi falšali te kako bi zvučali poput robota. Predvidljivo, svi su 2012. masovno guglali “Majansko proročanstvo” jer je te 20. prosinca te godine trebao nastupiti kraj svijeta. Nakon što smo ga uspješno preživjeli, 2013. su mnogi proveli u potrazi za pravilnim izgovorom kratice “GIF”, a 2014. u potrazi za značenjem riječi “selfie”. U godinama poslije tražili su se recepti za tost s avokadom, datum početka Ljetnih olimpijskih igara u Rio de Janeiru te fotografije slatkih životinja.
Nogomet, izbori i turske serije
Google od 2017. bilježi što najviše zanima Hrvate pa tako kaže da su te 2017. najviše pretraživali pojmove “DIP”, što je kratica za Državno izborno povjerenstvo. Logično, budući da su se te godine u Hrvatskoj održali lokalni izbori. Na drugom se mjestu našla pjesma “Despacito”, a na trećem teniski turnir “Wimbledon”. “Despacito” je te godine zaludio cijeli svijet, pa tako i Hrvatsku, a Wimbledon se našao među najpretraživanijim pojmovima jer je hrvatski tenisač Marin Čilić te godine igrao finale tog Grand Slam turnira. Nažalost, u finalu je od njega bio bolji švicarski teniski majstor Roger Federer.
Očekivano, Hrvati su se 2018. godine najviše raspitivali o Svjetskom prvenstvu u nogometu s kojeg s “Vatreni” kući donijeli srebro. Tu se godine najviše guglale i dvije “istanbulske” - konvencija i nevjesta. Istanbulska konvencija, kojom se htjelo spriječiti nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, bila je i predmet prosvjeda prije nego što ju je Hrvatski sabor ratificirao 13. travnja 2018. S druge strane, “Istanbulska nevjesta” turska je serija o ljubavnoj vezi sirote ljepotice Süreyyje i imućnog neženje Faruka koju su Hrvati te godine zdušno pratili.
Rezultati izbora za Europski parlament 2019. su najviše zanimali Hrvatske. Pojam “štrajk” bio je drugi najpretraživaniji pojam te godine jer su sindikati koji djeluju u sektoru obrazovanja 10. listopada 2019. organizirali najdulji štrajk u povijesti Hrvatske. Štrajkalo se “cirkularno” (svakog su dana štrajkale osnovne i srednje škole u različitim županijama), a Vlada i sindikati zajednički su jezik pronašli 3. prosinca - nakon 36 dana. Treći najtraženiji pojam te je godina bio “Dinamo - Benfica”. Zagrebački su modri protiv portugalske momčadi igrali u osmini finala Europa lige te nakon dvije utakmice izgubili 3:1. Ako ništa, Dinamovci su domaće navijače usrećili kada su Benficu porazili 1:0 na Maksimiru. Gol je iz penala zabio Bruno Petković.
Dvije tisuće dvadeseta bila je događajno bogata godina, a na vrhu popisa pojmova koji su Hrvate najviše zanimali našao se koronavirus SARS-CoV-2. Kako je pandemija koju je izazvalo širenje virusa te godine paralizirala svijet, među pojmovima koji su se pretraživali našli su se i “ePropusnice”, “kako napraviti sredstvo za dezinfekciju”, “kako napraviti masku” i slični. Te su godine Hrvatsku pogodila i dva potresa - onaj na području Zagreba i onaj na području Petrinje - pa su se i ti pojmovi našli na popisu najguglanijih. Hrvati su se bili interesirali i za predsjedničke izbore u SAD-u na kojima je pobijedio Joe Biden te Netflixovu seriju “Kuća od papira”.
Treba li nas Google tako dobro poznavati?
Prošle je pak godine Hrvate najviše zanimalo covidom obilježeno Europsko prvenstvo u nogometu na kojem je u konačnici trijumfirala Italija. Hrvatska je ispala u osmini finala nakon uzbudljivog dvoboja sa Španjolcima. Kao i 2017., 2021. u Hrvatskoj obilježili su lokalni izbori, pa se i taj pojam našao na popisu najpretraživanijih. Turska serija “Ambasadorova kći” koja pripovijeda o naporima ambasadorove kćerke Nare i siromašnog Sandžara da nakon više godina razdvojenosti obnove svoju ljubavnu vezu prošle je godine bila treći najpretraživaniji u Hrvatskoj, a među popularnijim pojmovima našli su se i danas u mnogočemu kontroverzni popis stanovništva, Eurosong na kojem je pobijedio talijanski rock sastav Måneskin te srpski hit filmovi “Južni vjetar: Ubrzanje” i “Toma”. Kako je prošle godine u veljači preminuo “panonski mornar” Đorđe Balašević, njegovo se ime također našlo među najpretraživanijim pojmovima u Hrvatskoj.
S obzirom na to da im se obraćamo i kad smo tužni i kad smo sretni, smireni i ljuti, zabrinuti i spokojni, zaljubljeni i ostavljeni, nije teško za vidjeti zašto nas pretraživači toliko dobro poznaju. Takav uvid u naše biće malo tko ima pa se sve češće postavlja pitanje trebaju li nas Google i njemu slično baš toliko dobro poznavati. Kad god se primimo tipkovnice, odreknemo se malo privatnosti pa je jako važno da sa pretraživačima komuniciramo pametno i odgovorno.