Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
Jedan od najvećih izazova s kojim se globalno stanovništvo susrelo od Drugog svjetskog rata je pandemija covida-19 - akutne respiratorne bolesti uzrokovana SARS-CoV-2 koronavirusom.
Počevši krajem 2019. godine, ova iznimno zarazna bolest je u samo nekoliko mjeseci zahvatila preko dva milijuna i ubila više od stotinu tisuća ljudi diljem cijelog svijeta. Uslijed njenog brzog širenja, međunarodna zajednica i lokalne vlasti bile su primorane uvesti iznimne mjere ograničavanja kretanja radi suzbijanja i stvaranja mogućnosti održive borbe s postojećim sredstvima i infrastrukturom. Zbog jedinstvene naravi pandemije covida-19 i načina na koji je društvo moralo odgovoriti, radne i društvene navike velikog dijela globalnog stanovništva bile su u veoma kratkom roku drastično promijenjene. No, iznimna razina digitalizacije skoro svakog aspekta današnjeg društva omogućila je nastavak svakidašnjih aktivnosti, s internetom koji je odigrao ključnu ulogu potpore za obrazovanje, industriju, medicinu i pogotovo znanost.
Međunarodna znanstvena suradnja pokazala se ključnom u borbi protiv pandemije. Inicijalni napori koji su bili od najveće važnosti bili su dijeljenje genomske sekvence covida-19, koja je omogućila istraživanje na mnoštvu lokacija istovremeno. Ova razmjena rezultirala je veoma intenzivnom znanstvenom produkcijom i publiciranjem laboratorijskih, kliničkih i epidemioloških studija u obliku javnosti otvorenih online članaka, usmjerenih razvoju terapija, medicinskih mjera i pogotovo cjepiva za borbu protiv ovog virusa.
Jedan takav primjer je i web stranica N95DECON.org. Ovaj online portal pokrenula je međunarodna grupa od stotinjak znanstvenika koji su uslijed nestašice N95 maski napravili i objavili skup mjera za dezinfekciju maski, a koje su se implementirale u više od 50 različitih država.
Hrvatska je također bila dijelom ovog međunarodnog napora. Jedan od prvih i eksponiranijih slučajeva bio je sekvenciranje SARS-CoV-2 genoma na hrvatskim pacijentima u proljeću 2020. godine u trenutku kad je svjetska pandemija bila u svojoj najintenzivnijoj fazi.
Zajednička suradnja Instituta Ruđer Bošković, Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog fakulteta u Rijeci ujedinjena u multidisciplinarni tim znanstvenika, akademika i medicinskog osoblja/medicinara/doktora razvio je u veoma kratkom vremenu naprednu platformu za praćenje epidemiološke situacije, potrebnu za otkrivanje virusnih značajki koje doprinose širenju virusa. Ovi rezultati omogućili su ne samo suzbijanje trenutne pandemije kroz razvoj ciljanih lijekova i cjepiva, već istraživanje mehanizama mutacije i razvoja ovakvog tipa virusa zbog što bolje prilagodbe budućim situacijama ove vrste.
U kontekstu mjera zaštite karantenom i zagrebačkog potresa koji je logistički otežao eksperimentalni dio ove inicijative, činjenica da su u samo sedam dana dobivene genomske sekvence govori u značaju online suradnje u ovom veoma zahtjevnom naporu znanstvenih i medicinskih stručnjaka na dvije različite geografske lokacije.
Sa strane online podrške za pravovremeni pristup relevantnim informacijama, ističu se stranice hrcak.srce.hr/covid19 i koronavirus.hr/ koje su napori Sveučilišnog računskog centra i Vlade Republike Hrvatske u borbi protiv pandemije. U oba slučaja, cilj je bio stvoriti središnje portale koji pružaju znanstvene informacije i povećavaju vidljivost postojećoj aktivnosti hrvatskih i međunarodnih studija koje se bave istraživanjem usmjerenim na covid-19, te informirati javnost o trenutnoj epidemiološkoj situaciji i mjerama koje nastaju u međusobnoj sprezi s novonastalim znanjima pogonjenim znanstvenim istraživanjem.
Borbi protiv SARS-CoV-2 značajno je pridonijelo i računanje visokih performansi (HPC). Pronalaženje terapeutika koji bi ciljao covid-19 podrazumijeva dobro poznavanje same strukture virusa što zahtijeva ekstenzivna istraživanja u polju bioinformatike, epidemiologije te molekulskog modeliranja. Tome je pridonijelo i uspostava europske covid-19 podatkovne platforme u kojoj su prikupljane i dijeljene klinički i epidemiološki setovi podataka i rezultati u stvarnom vremenu, sa svrhom ubrzanja istraživanja na pronalasku lijeka za SARS-CoV-2 virus te borbu protiv pandemije.
Udruživanjem malih klastera, ali i nekih od trenutno najjačih superračunala, nastao je resurs snage 603 petaflopsa, s preko 6,4 milijuna CPU i 49 tisuća GPU jezgri koje se koriste za više od 114 projekata znanstvene zajednice. Također, računala su dostupna u oblaku te omogućuju suradnju grupama koje se nalaze na bilo kojim mjestima na svijetu. Rezultati dobiveni ovim projektima produbit će razumijevanje interakcija na relaciji virus-čovjek, same strukture i funkcije SARS-CoV-2, asistirati u dizajnu malih molekula, ali i pomoći u prenamjeni postojećih lijekova. Ovakva povezanost znanstvene zajednice moguća je zahvaljujući dostupnosti interneta koji potiče međusobnu suradnju hrvatskih znanstvenika posljednjih 30 godina.