Internet je više nego ijedan medij prije približio znanje svakom čovjeku. U Hrvatsku je internet došao prije 30 godina i njegov je utjecaj vrlo širok. Promijenio je čak i akademsku i znanstvenu zajednicu, a ne samo gospodarstvo i javni sektor.
Jutarnji list u suradnji s CARNET-om, Srcem i Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva radi specijal posvećen obljetnici aktiviranja interneta u Hrvatskoj.
Kroz specijal istaknut ćemo i proučiti neke od ključnih vještina za digitalnu transformaciju. U njenom je središtu čovjek, a za njegov napredak nužno je obrazovanje. Stoga ćemo se pozabaviti primjerima utjecaja interneta na obrazovanje, online obrazovanje, e-učenje, virtualno učenje, mogućnosti samostalnog obrazovanja i usavršavanja. Posebnu pažnju posvetit ćemo i sve važnijem pitanju, ICT sigurnosti.
Ako se pitate koliki je put prevaljen u tih 30 godina, odgovor je iznimno velik. Za primjer možemo uzeti godinu 1993. kada je u Hrvatskoj tek krenulo izdavanje ".HR" domena. Danas ih je više od 119 tisuća. Prije 30 godina pričali smo o newsgrupama, a danas govorimo o Redditu i Discordu. Nekad smo imali slobodan internet, a danas je sve više uvezan na blockchain. Na početku je najveći izazov bio kako koristiti Netscape, a danas kako spriječiti da se širi Dark web. Na internet smo se prije trideset godina spajali preko dial-upa, a danas sve više je prisutna optika. Internet je u tom smislu izmijenio dobar dio naših života.
Internet je naša svakodnevica, sastavni dio kako poslovnog tako i privatnog života i gotovo je nemoguće zamisliti funkcioniranje u današnjem svijetu bez njega. Uzimamo ga zdravo za gotovo, a ponekad se čini kao da je postojao oduvijek.
Izdvojili smo nekoliko zanimljivih činjenica vezanih za internet koje su ostale nepromijenjene, budući se na internetu podaci konstantno mijenjaju.
Internet je izumljen u pivnici
Kultno mjesto nalazi se u srcu Silicijske doline i stoji na istom mjestu od 1852. godine. Nekada se zvao Rossotti‘s, danas se zove Alpine Inn Beer Garden. Kroz svoju povijest bio je to otmjeni salon, kockarnica i bajkerski klub. Danas je okupljalište raznih osobenjaka: od biciklista, motorista, preko hipika do profesora i direktora, a vozni park koji se može vidjeti ispred pivnice, kako navodi jedan američki list, sastoji se od bicikala, motora, preko skupocjenih automobila do - konja.
Sedamdesetih godina prošlog stoljeća skupina znanstvenika je na tom mjestu, pijući pivo iz plastičnih čaša, došla na ideju nečega što će zauvijek promijeniti svijet - interneta.
Sedam ljudi nadzire internet
Službena organizacija koja nadzire internet naziva se Internet Corporation for Assigned Names and Numbers (ICANN), a samo sedmero ljudi imaju jedinstvene ključeve koji mogu promijeniti postulate interneta. Da bi se bilo što izmijenilo (ili u slučaju katastrofe) u postojećem funkcioniranju interneta tih sedam ljudi mora se sastati i dogovoriti te promjene.
Internet ima mamu i tatu
Ocem interneta smatra se Tim Berners-Lee, engleski inženjer računarstva koji je izumio World Wide Web, a majkom interneta naziva se američka knjižničarka Jean Armour Polly koja je prva koristila fazu surfanje internetom. Tatu Tima britanska kraljica Elizabeta II odlikovala je redom viteza 2004. godine, a mama Jean za sada nije dobila nikakvo formalno priznanje.
Internet teži 50 grama
Russell Seitz izvagao je više bilijuna elektrona od kojih se sačinjavaju podaci koje mi razmjenjujemo svakodnevno i došao do zaključka kako je to razmjerno težini jedne prosječne jagode.
Mačak Garfield imao je prvi gmail
Obožavatelji animiranog mačka, ali i svi koji su htjeli poslati e-mail mogli su posjetiti stranicu garfield.com i poslati e-mail s domenom gmail.com. Garfield je bio e-mail servis koji je potom kupio Google i preimenovao ga u Google Mail odnosno Gmail.
Tata znaka @ je američki programer Ray Tomlinson
On je ujedno i poslao prvi e-mail ikada, 1971. godine, i to sam sebi. Da bi se e-mail razlikovao od komunikacije s računalom, Tomlinson je tada u zapis ubacio oznaku @, danas kultni znak.
Facebook nije prva društvena mreža
SixDegrees bila je prva javna društvena mreža i postojala je od 1997. do 1999. godine. Iz današnje perspektive ta prva društvena mreža najviše je nalikovala Instagramu.
Google nije prva tražilica
Archie je bila prva internetska tražilica stvorena 1991. a ime je dobila po arhivu.
Najbrži internet
Zemlje s najvećom brzinom interneta na svijetu često se izmjenjuju na tronu najbržih, trenutno je to Tajvan.
Zemlja s najviše korisnika
Zemlja u kojoj svi stanovnici koriste internet je Island.
Najfotografiranija hrana na internetu je pizza
Fotografija ovog svima znanog i obožavanog talijanskog jela na internetu ima više no bilo koje druge hrane. Pizzu najčešće tagiramo i zato što je to vrlo jednostavno i univerzalno.
Prva web kamera služila je za nadgledanje aparata za kavu
Na Sveučilištu Cambridge zaposlenicima se nije dalo stalno ići provjeravati u kuhinju ima li kave, pa su to 1991. počeli činiti sa svojih računala. Snimka koju su promatrali sa svojih zaslona bila je crno-bijela i prikazivala je lonac s kavom u krupnom planu.
Prvi online šoping
Prvi online šoping dogodio se 1971. a prodana je vreća marihuane.