Na pragu 2022. godine, napokon možemo reći kako je hrvatsko tržište kapitala oživjelo nakon duge stagnacije, a pred nama je razdoblje u kojem imamo pravo na optimizam. Osobito sam ponosan i zadovoljan što je upravo M+ Grupa bila pokretač i sudionik nekih od tih događaja. Hrvatska je zemlja s kratkim iskustvom tržišne ekonomije i tržišta kapitala - Zagrebačka burza stara je po prilici koliko i neovisna Hrvatska, tek tridesetak godina. U usporedbi s burzama poput one u Amsterdamu (osnovana 1602.), Parizu (1724.) ili Londonu (1801.), aktualna Zagrebačka burza i njena predratna prethodnica, u čijoj zgradi danas posluje Hrvatska narodna banka, posluju veoma kratko.
Jedna od posljedica nedostatka tradicije tržišta kapitala je i određeno neznanje ili čak nepovjerenje poduzetnika prema vlasničkom i kvazivlasničkom financiranju poslovnih pothvata. Kompanije u potrazi za kapitalom potrebnim za investicije, razvoj i istraživanje ili jačanje tržišnog položaja, radije se okreću zaduživanju putem banaka. Uvjeren sam kako u mnogim slučajevima to nije optimalno rješenje. Vlasnici tvrtki koji se odlučuju na financiranje zaduživanjem opterećuju protok novca, ali i propuštaju prilike da uključivanjem u vlasništvo novih dionika dobiju dodatno znanje i ekspertizu korisne za poslovanje.
Dodatni problem za domaće tržište kapitala bila je i duboka te bespotrebno produljena gospodarska kriza, uz šestogodišnju recesiju i gubitak gotovo 13 posto bruto društvenog proizvoda. Takva ozbiljna kontrakcija - druga najgora kod aktualnih članica Europske unije - nikako nije pogodovala razvoju tržišta kapitala, koje je dodatno uspavalo nepovjerenje malih ulagatelja, možda najvećih žrtava dugotrajne recesije.
Bez lažne skromnosti mogu reći kako je jedan od ključnih impulsa tržištu kapitala bila upravo inicijalna javna ponuda dionica M+ Grupe u siječnju 2019. na Zagrebačkoj burzi. M+ Grupa prikupila je putem IPO-a usmjerenog na institucionalne investitore 93 milijuna kuna kapitala namijenjenog daljnjim ulaganjima u razvoj i širenje poslovanja. Nove dionice upisali su investicijski i mirovinski fondovi, među kojima svi obvezni i više dobrovoljnih, te tako stekli 41,7 posto vlasničkog udjela u kompaniji. Nedugo nakon toga M+ Grupa uvrštena je na Zagrebačku burzu pod oznakom izdavatelja ZSE:MRUL.
Bio je to velik korak za našu kompaniju, uvod u seriju akvizicija i snažan organski rast koji nas je doveo do statusa najvećeg nezavisnog pružatelja BPTO usluga (Business Process and Technology Outsourcing - eksternalizacija poslovnih procesa i tehnologije).
Zagrebačka burza prepoznala je naš potencijal i naše uspjehe te nas je ove godine nominirala i za prestižnu nagradu International Star koju dodjeljuje europsko udruženje tržišta vrijednosnica EuropeanIssuers u suradnji s Europskom komisijom. U žestokoj konkurenciji našli smo se u najužem izboru zajedno s Češkom zbrojevkom, slavnim proizvođačem oružja i vlasnikom američkog Colta, te Pexipom, globalnom kompanijom sa sjedištem u Oslu koja proizvodi softver za videokonferencije.
U srpnju 2021. smo imali i uspješnu sekundardnu javnu ponudu dionica, kojom smo prikupili dodatnih 105 milijuna kuna svježeg kapitala. U ukupnoj strukturi investitora prednjačili su obvezni mirovinski fondovi sa 65 posto od ukupnog broja novih dionica, oko 25 posto stekli su investicijskih fondovi, a u SPO-u su sudjelovali i drugi institucionalni institutori. Ono što osobito veseli je činjenica da su gotovo 4 posto dionica upisale fizičke osobe, što govori o povratku povjerenja malih ulagača u domaće tržište kapitala. Ulagači u SPO-u stekli su za 105 milijuna kuna 12,7 posto dionica društva, što govori o tome koliko je tržišna kapitalizacija M+ Grupe dramatično porasla u odnosu na IPO iz siječnja 2019., kad su ulagači za 93 milijuna kuna dobili više od 40 posto udjela u kompaniji. Prilikom izlistavanja na burzi u kolovozu 2019. cijena dionice M+ Grupe bila je 260,00 HRK, a kod sekundarne javne ponude, točno dvije godine kasnije, čak 850,00 HRK, što znači da je cijena dionice više nego utrostručena.
Naravno, M+ Grupa nije jedina aktivna na tržištima kapitala, još je niz svijetlih primjera, među kojima vrijedi spomenuti SPAN, informatičku kompaniju koja je ove jeseni prikupila kroz IPO na Zagrebačkoj burzi 101 milijun kuna, ili, primjerice, naftnu kompaniju Ina, koja je dobila odobrenje Hanfe za upis do dvije milijarde kuna vrijednih obveznica.
Oživljavanje tržišta kapitala odlična je vijest za hrvatsku ekonomiju i društvo u cjelini. Oko 130 milijardi kuna u obveznim mirovinskim fondovima i još blizu osam milijardi u dobrovoljnima strahovita su snaga za hrvatsko gospodarstvo. Završetkom ere unosnih državnih i municipalnih obveznica, fondovi se sve više okreću domaćim kompanijama sa znanjem i potencijalom. To su dobra ulaganja u budućnost, osim prinosa za buduće umirovljenike ostvaruje se i jačanje domaćeg gospodarstva te dosadašnje male i srednje kompanije potpomognute svježim kapitalom prerastaju u regionalne lidere. Samo adekvatno kapitalizirane kompanije mogu održati korak s konkurentnim globalnim igračima te ulaganjem u istraživanje i razvoj, vlastite kadrove i znanje te akvizicije ojačati svoju tržišnu poziciju.
Idealno, kompanije poput M+ Grupe dobivat će i u predstojećem razdoblju prilike za dokapitalizaciju, što je puno bolja opcija nego scenarij u kojem vlasnici moraju prodati tvrtku jer nisu u stanju osigurati financiranje potrebnog razvoja i akvizicija, a mi vjerujemo da ćemo svojim rezultatima i rješenjima na tržištu kapitala držati investicijsku javnost zainteresiranom. Nadam se nastavku pozitivnog trenda sinergijskog djelovanja domaćih institucionalnih i privatnih ulagača, Zagrebačke burze i poduzetnika i u 2022. godini.