FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

Najznačajnija prijetnja poslovanju i dalje su dugovi koje generira država

U protekla tri desetljeća HZZO i bolnice kontinuirano su prekoračivali svoje proračune. Posljedica su značajni deficiti u zdravstvenom sektoru, još izraženiji u razdoblju krize, kada je zdravstvo bilo dodatno pogođeno mjerama štednje, a pandemijski pritisci samo su još više pogoršali ionako lošu situaciju
 Evgeny Lonskov/Alamy/Alamy/Profimedia

Prodaja u ljekarnama i trgovinama na malo s medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima ostvarila je solidan rast u 2020. te u prvih deset mjeseci 2021. Istovremeno, podaci o poslovanju vodećih deset farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj pokazuju da je učinak rastuće potražnje imao ograničen učinak na njihove rezultate. Pritom ocjenjujemo da su i učinci pandemije na potražnju za farmaceutskim pripravcima domaćih kompanija ograničenog dosega. Kratkoročno, potražnja za proizvodima farmaceutskog sektora ostaje podržana starenjem stanovništva, produljenjem životnog vijeka, sjedilačkim načinom života te snažnijom osviještenosti o važnosti očuvanja zdravlja. Očekujemo poticajan učinak nove Farmaceutske strategije EU na poslovanje domaćih kompanija.

Ključan problem farmaceutskog sektora ostaje značajno kašnjenje plaćanja države. Pritisci pandemije na budžet samo su pogoršali ionako lošu sliku domaćeg zdravstvenog sektora. Ocjenjujemo da održavanje statusa quo i daljnje generiranje dugova države stvara dugoročno najznačajniju prijetnju održivosti poslovanja domaćih kompanija. Reforma zdravstvenog sustava ključan je preduvjet razvoja ovog sektora u dugom roku.

Farmaceutska industrija u brojkama

Podaci o kretanjima trgovine na malo pokazuju kako je, izuzev online trgovine, u 2020. najsnažniji rast prodaje ostvaren u segmentu ljekarni te trgovina na malo medicinskim pripravcima i ortopedskim pomagalima (povećanje od 5,4 posto). Iako detaljni podaci o strukturi prodaje nisu dostupni, pretpostavljamo da se ponajviše radi o prodaji maski za lice te u manjem dijelu nešto većoj potražnji za preventivnim pripravcima s ciljem jačanja imunosnog sustava organizma u vrijeme pandemije. U prvih deset mjeseci godine nastavljen je rast po stopi od 5,4 posto. Istovremeno, podaci o proizvodnji pokazuju da je u prošloj godini ostvaren tek blagi rast proizvodnje od 1 posto u segmentu proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka što djelomično pripisujemo nižoj potrošnji lijekova uslijed smanjene zdravstvene skrbi u uvjetima pandemije (uključujući preventivne preglede) te trošenju zaliha gotovih farmaceutskih proizvoda kod proizvođača. Prema posljednjim podacima za prvih deset mjeseci ove godine, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka ostvarila je rast od 3,2 posto godišnje, a u istom periodu ostvaren je rast ukupne industrijske proizvodnje od 6,3 posto.

Povećanje proizvodnje prelilo se i u rast izvoza te je u prvih osam mjeseci godine izvoz osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka porastao od 10,3 posto. Udio izvoza farmaceutskih pripravaka u ukupnom izvozu iznosi 6 posto, što predstavlja blago smanjenje u odnosu na prosječnu stopu udjela u proteklih pet godina. Istovremeno, u prvih osam mjeseci godine došlo je pada uvoza osnovnih farmaceutskih proizvoda i pripravaka za 5,5 posto godišnje. Izraženo u nominalnim terminima, u prvih osam mjeseci godine izvezeno je farmaceutskih proizvoda i pripravaka u vrijednosti 699 milijuna eura, a uvoz lijekova u Hrvatsku dosegnuo je milijardu i 85.000 eura, generirajući deficit od 386 milijuna eura. Usporedbe radi deficit je prošle godine u prvih osam mjeseci bio na razini od 514 milijuna eura, odnosno bio je viši za 24,9 posto uslijed povećane potrebe za uvozom zaštitih maski te testova za koronavirus iz inozemstva. Pokrivenost uvoza izvozom farmaceutskih proizvoda zadržana je na razini od oko 65 posto.

Promatrano s aspekta tržišta rada, prema posljednje dostupnim podacima za listopad ove godine, broj zaposlenih u farmaceutskoj industriji je porastao za 2,3 posto godišnje, na 5419 zaposlena. Prosječna mjesečna plaća zaposlenih u farmaceutskoj industriji u prvih devet mjeseci ove godine u prosjeku se povećala za 7,2 posto u odnosu prošlu godinu, dok je na razini cjelokupnog gospodarstva u istom periodu zabilježen rast plaća od nešto nižih 5,4 posto. Prosječna plaća u sektoru iznosila je 11.293 kuna u prvih devet mjeseci godine te je 60 posto iznad državnog prosjeka.

Potencijalne prilike za domaću farmaceutsku industriju

· Pandemija je naglasila važnost razvijenog farmaceutskog sektora, što je rezultiralo pojačanim fokusom Europske unije na jačanje opskrbnih lanaca i poticanje proizvodnje u Europi prema posljednjoj Farmaceutskoj strategiji, donesenoj krajem prošle godine. Sama strategija poticajna je za investicijsku aktivnost u ovom sektoru te za rast domaće proizvodnje i izvoza.

· Niža razina dijagnostičkih pregleda u periodu pandemije implicira rast potražnje za istina u postpandemijskom periodu te posljedično i pojačanu potražnju za lijekovima.

· Snažnija osviještenost stanovništva o važnosti očuvanja zdravlja ide u prilog razvoju i prodaji preventivnih farmaceutskih pripravaka.

· Brz ekonomski oporavak u kombinaciji s rastom zaposlenosti i plaća idu u prilog potražnji za preventivnim lijekovima.

· Povećanje životnog vijeka, starenje domaće populacije i populacije eurozone te sjedilački način života generiraju povećanu potražnju za farmaceutskim pripravcima.

· Smanjenje broja dana u kojima vodeće farmaceutske industrije čekaju na podmirenje duga od HZZO-a povećalo bi likvidnost unutar sektora te otvorilo prostor za intenziviranje investicijske aktivnosti. Dodatno, rješavanje ovog problema potencijalno bi privuklo i inozemne ulagače.

· Probijanje domaćih kompanija na tržišta u nastajanju koja još bilježe ispod prosječnu potrošnju farmaceutskih pripravaka u odnosu na razvijene zemlje uz istovremeni trend rasta.

· Snažniji razvoj netradicionalnih kanala prodaje lijekova kao što su drogerije i online prodaja.

· Jačanje sinergije u proizvodnji hrane i lijekova.

· Rast produktivnosti i konkurentnosti povećanjem digitaliziranosti farmaceutskog sektora, na što će pozitivan utjecaj imati Europska digitalna strategija, te značajan iznos sredstava u fondovima EU, koji je predviđen za digitaliziranje poslovnih procesa.

Potencijalni rizici za farmaceutsku industriju u kratkom i dugom roku

· Značajan rast uvoza sastojaka za proizvodnju iz azijskih zemalja čini proizvodni sustav u Europi ranjivim u slučaju vanjskog šoka.

· Proračunska ograničenja zdravstvenog sektora stvaraju silazne pritiske na cijene lijekova.

· Visoka zaduženost domaćeg zdravstvenog sektora ostaje ključna prijetnja napretku domaće farmaceutske industrije te onemogućava snažniji rast potrošnje i povećanje prihoda po toj osnovi.

· Značajno kašnjenje plaćanja dospjelog dugovanja, koje iznosi 130 do 150 dana u ljekarničkom segmentu te doseže i više od godinu dana kad je riječ o bolnicama, potencijalno generira silazne cjenovne pritiske u industriji kako bi se održala likvidnost te obeshrabruje investicije i inozemna ulaganja u sektor. Pandemija s posljedičnim snažnim rastom izdataka za zdravstvo na državnoj razini samo će dodatno naglasiti postojeći problem.

Zdravstveni sektor u Hrvatskoj

Prema izvješću Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (Halmed), potrošnja lijekova u Hrvatskoj u prošloj godini prema financijskim pokazateljima bilježi porast od 9,9 posto u odnosu na godinu prije, čime je znatno nadmašena prosječna stopa rasta u prethodnim godinama. Čak i ako uzmemo pandemiju, ovakva kretanja nisu iznenađujuća s obzirom na trendove u usporedivim zemljama, gdje starenje populacije, povećanje životnog vijeka, sjedilački način života te rast raspoloživog dohotka stimulativno djeluju na potražnju za lijekovima. Ukupna potrošnja lijekova u 2020. godini je iznosila 8,4 milijardi kuna - 760 milijuna kuna više nego godinu prije. Najviše se pritom koriste lijekovi za liječenje zloćudnih bolesti i imunomodulatori, a slijede lijekovi s učinkom na probavni sustav, lijekovi koji djeluju na živčani sustav i lijekovi s učinkom na kardiovaskularni sustav.

Sveukupna potrošnja na zdravstvene usluge u Hrvatskoj sa 6,8 posto BDP-a među nižima je u Europskoj uniji te znatno ispod prosjeka Europske unije, koji je oko 9 posto. Po stanovniku izdvajamo 1272 eura godišnje - kriterij prema kojem su u Europskoj uniji lošije od nas samo Latvija i Rumunjska. Stope izbježive smrtnosti visoke su, no Hrvatska ostvaruje bolje rezultate od drugih zemalja koje izdvajaju jednake iznose za zdravstvenu zaštitu.

Fizički resursi u hrvatskom zdravstvenom sustavu usporedivi su s onima u brojnim drugim europskim zemljama usprkos niskim izdacima za zdravstvo. Broj bolničkih kreveta u 2018. iznosio je 350 kreveta na 100.000 stanovnika dok prosjek Europske unije iznosi 393 kreveta na 100.000 stanovnika. U odnosu na druge države članice EU, Hrvatska ima velik broj kreveta u rehabilitacijskim bolnicama i bolnicama za dugotrajnu skrb. Nakon smanjenja u prethodnim godinama, prosječno trajanje boravka u bolnici povećalo se u 2018. i iznosilo je 8,8 dana (u odnosu na 8,4 dana u 2017.), čime je Hrvatska ostala iznad prosjeka EU od 7,9 dana. Izgledno je pritom da u idućem periodu možemo očekivati obnovu trenda smanjenja trajanja boravka u bolnici s obzirom na to da je u Hrvatskoj prosječni boravak u bolnici dulji nego u svim drugim državama članicama EU kada se radi o otpuštanjima povezanima s trudnoćom, porođajem i oporavkom.

Hrvatska ima manje liječnika i medicinskih sestara od mnogih drugih zemalja EU, točnije samo 6,6 medicinskih sestara na 1000 stanovnika u 2016. (prosjek EU je 8,5) i 3,4 liječnika u usporedbi s prosjekom EU od 3,6.

Stope smrtnosti od izlječivih bolesti (onih koje se mogu izbjeći) i dalje su vrlo visoke u Hrvatskoj i znatno iznad prosjeka EU (232 u odnosu na 161 na 100.000 stanovnika). Očekivani životni vijek pri rođenju u Hrvatskoj porastao je 2017. na 78 godina, što je još ispod prosjeka EU od 80,9 godina.

Usporedna analiza domaćih kompanija

Pliva Hrvatska d.o.o. u 2020. je zadržala poziciju vodeće domaće farmaceutske kompanije sa 4,5 milijardi kuna ukupnih prihoda - 5,8 posto manje nego godinu prije. Pad prihoda posljedica je izostanka 100 milijuna eura izvanrednih prihoda koje je kompanija u 2019. ostvarila od komercijalizacije prava na razvojne projekte. Promatramo li osnovno poslovanje kompanije, ostvaren je rast u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je došlo i do povećanja izvoza. Prihodi Plive šest su puta veći od drugopozicionirane kompanije na listi - Hospire Zagreb d.o.o. - te jedan i pol puta veći od zbroja preostalih devet kompanija na listi vodećih farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj.

S prošlogodišnjeg četvrtog mjesta, Hospira Zagreb d.o.o. popela se na visoko drugo mjesto ljestvice vodećih domaćih farmaceutskih kompanija s rastom ukupnih prihoda od 95,3 posto.

Mjereno veličinom prihoda, treća po veličini domaća farmaceutska kompanija je Belupo d.d., koja je u prošloj godini ostvarila prihode od 716 milijuna kuna, odnosno 1,1 posto manje nego godinu prije. Jedan od najvećih izazova za poslovanje kompanije pritom ostaje problem značajnog kašnjenja u plaćanju dugovanja, koje doseže 125 dana. U 2020. godini Belupo je na međunarodnim tržištima ostvario 667,5 milijuna kuna bruto prodaje, što je rast od 1,4 posto u odnosu na godinu prije. Belupova najznačajnija izvozna tržišta su Rusija s udjelom od 37,1 posto u međunarodnoj prodaji te Bosna i Hercegovina s udjelom od 36,3 posto. U strukturi Belupove prodaje na međunarodnim tržištima najzastupljeniji su lijekovi na recept koji čine 70,6 posto prodaje, trgovačka roba čini 20,7 posto prodaje, a bezereceptni proizvodi čine 8,1 posto prodaje. Među lijekovima na recept Belupove su ključne izvozne grupe lijekova dermatici, lijekovi za živčani sustav te lijekovi za srce i krvne žile.

Zahvaljujući sredstvima osiguranima u sklopu poziva "Jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije" iz Europskoga fonda za regionalni razvoj, "znanstveno-industrijski" multidisciplinarni tim sljedeće će tri godine razvijati nove formulacije kliničke prehrane namijenjene nutritivnoj potpori osoba koje se nalaze u riziku ili su oboljele od malnutricije, oboljelima od dijabetesa i onkološkim bolesnicima. Prema objavi poslovnih rezultata Grupe Podravka za prvih devet mjeseci, segment farmaceutike ostvario je rast prihoda od prodaje od 5,7 posto.

Izgledi

Iako izdaci zdravstvenog sektora rastu, ocjenjujemo da su učinci pandemije na potražnju za farmaceutskim pripravcima domaćih kompanija ograničenog dosega. U kratkom roku potražnja za proizvodima farmaceutskog sektora ostaje podržana starenjem stanovništva, sjedilačkim načinom života te snažnijom osviještenosti stanovništva o važnosti očuvanja zdravlja. Očekujemo poticajan učinak nove Farmaceutske strategije Europske unije na poslovanje domaćih kompanija jačanjem opskrbnih lanaca i poticanjem lokalne proizvodnje.

Ključan problem farmaceutskog sektora ostaje značajno kašnjenje plaćanja dospjelog dugovanja, koje iznosi od 130 do 150 dana u ljekarničkom segmentu te doseže i više od godinu dana u bolničkom dijelu.

U protekla tri desetljeća, HZZO i bolnice konstantno su prekoračivali svoje proračune, što je dovelo do značajnih deficita po osnovi zdravstvenog sektora, posebice u periodu krize, kada je zdravstvo bilo dodatno pogođeno mjerama štednje, a nedavni pandemijski pritisci samo su dodatno pogoršali ionako lošu situaciju. Ocjenjujemo da održavanje statusa quo i daljnje generiranje dugova od strane države stvara najznačajniju prijetnju održivosti poslovanja domaćih kompanija u dugom roku budući da djeluje destimulirajuće na investicijsku aktivnost te stvara pritiske na cijene lijekova. Reforma zdravstvenog sustava ključan je preduvjet razvoja u dugom roku.

Zdravstveni sustav treba u što kraćem roku postaviti na održive osnove

Kriza u kojoj se nalazimo posljednje gotovo dvije godine dodatno je ukazala na važnost farmaceutske industrije koja je usprkos svim izazovima cijelo ovo vrijeme godinu osiguravala neometanu opskrbu lijekova u Hrvatskoj, što nije bio slučaj u svim zemljama. Upravo stoga je i u ovoj krizi još jasnija postala činjenica koliko je važno čuvati i razvijati domaću proizvodnju lijekova i medicinske opreme, i na razini Hrvatske, ali i na razini Europe i EU.

U razdoblju koje je pred nama nužno je zato dati još veću važnost industrijskoj proizvodnji u Hrvatskoj, pogotovo onom njezinom dijelu koji se, poput farmaceutske industrije, temelji na istraživanju i razvoju, modernim tehnologijama i proizvodima visoke dodane vrijednosti. Samo članice HUP Udruge proizvođača lijekova, koje pokrivaju gotovo 100 posto tržišta generičkih i biosličnih lijekova te gotovo 70 posto svojih proizvoda, izvoze na šezdesetak tržišta na gotovo svim kontinentima, zapošljavaju 6000 ljudi te pridonose BDP-u sa 11 milijardi kuna.

Neophodno je zato još jače raditi na poticanju ulaganja i boljoj iskoristivosti fondova EU kako bi se povećala otpornost industrije općenito, što je i u skladu s Farmaceutskom strategijom na razini EU koja je još jednom istaknula važnost zadržavanja i razvoja proizvodnje lijekova i farmaceutskih supstancija u Europi. Ono što je od velike važnosti za cijelo naše društvo u vremenima pred nama jest i da se zdravstveni sustav u što kraćem razdoblju postavi na održive osnove i za državu i za njezine građane, a tu vidimo aktivnu i pozitivnu ulogu proizvođača lijekova te HUP UPL-a kao udruge koja ih okuplja. (Jerko Jakšić, predsjednik HUP Udruge proizvođača lijekova i predsjednik Uprave PharmaS d.o.o.)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. prosinac 2022 08:27