Upitate li ponosite Turopoljce po čemu je poseban njihov kraj, zasigurno će vam odgovoriti kako je to bogata povijesna baština, ali se i pohvaliti kako je njihova Velika Gorica zrakoplovno središte Hrvatske. Prostrana turopoljska nizina, koja se u najstarijim povijesnim zapisima naziva i Zagrebačkim poljem, idealna je površina za smještaj najzahtjevnijeg prometnog sjecišta – zračne luke. U ovome slučaju, zračne luke glavnoga grada Hrvatske. Veza Velike Gorice i zrakoplovstva započinje desetljećima prije 1962. godine kada su na rubovima grada s poslovanjem započele današnja Međunarodna zračna luka Franjo Tuđman i Zrakoplovno-tehnički centar Velika Gorica.
Betonirka i pleso
U prvom dijelu 20. stoljeća Velika Gorica još je bila tek grad s nekoliko tisuća stanovnika na cesti, ali i pruzi, između Zagreba i Siska. Poljoprivreda i drvna industrija osnovne su djelatnosti kraja bogatog hrastovim šumama, ali prometni putevi razvijali su u ovom starom sajamskom gradu i trgovinu te obrtništvo. Ubrzani razvoj zrakoplovstva u svijetu Velikogoričani će vidjeti sredinom stoljeća kada je, svjedoče najstariji Goričani, nekoliko manjih travnatih letjelišta u gradu. Spomenut će oni tako "Betonirku", današnju ulicu A. K. Miošića u samome središtu grada, ili letjelište kod kurilovečkog radara. Jedno od tih letjelišta, ono nadomak naselja Pleso, preuzet će primat kada za Drugog svjetskog rata dobiva prve sadržaje budućeg aerodroma – zgrade i hangare, a umjesto trave gradi se prava pista. Sve to vodilo je do već spomenute 1962. godine kada na pleškom aerodromu s radom započinje Zrakoplovna luka Zagreb sa 13 zaposlenika. Iste godine, na drugome kraju grada s radom započinje VTRZ Zmaj koji se bavio održavanjem vojnih zrakoplova te u jednom trenutku imao i više od tisuću zaposlenih. Između njih smjestila se zrakoplovna baza ratnog zrakoplovstva, današnje 91. krilo i samo sjedište Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Ove tri lokacije sa svojim uzletno-sletnim stazama i stajankama povezana su rulnim stazama za zrakoplove i čine svojevrsnu "potkovu" koja je obgrlila Veliku Goricu. Reći će Goričani, u kojemu god smjeru pogledate – oko i iznad sebe, u Velikoj Gorici vidjet ćete zrakoplove. Stoga niti prometna oznaka "Pazi zrakoplov" na goričkoj cestovnoj obilaznici prema Domovinskom mostu kao i zrakoplovi koji prelaze prometnicu nisu iznenađujuća pojava. Suživot građana Velike Gorice i zračnog prometa je oduvijek nastojao izvući najbolje od susjedskih odnosa pa je Velika Gorica kao dio svog identiteta istaknula i da se kao zrakoplovno sjedište Hrvatske naziva Gradom zrakoplovstva!
Velika Gorica s glavnom hrvatskom zračnom lukom na svome području, civilnim i vojnim zrakoplovstvom koje djeluje na području grada, tradicijom u zrakoplovstvu, značajnim udjelom radnog stanovništva u djelatnostima zračnog prometa, efektima zračnog prometa na gospodarstvo grada, obrazovnim sustavom radnog kadra za zračni promet, popratnim komercijalnim djelatnostima koje se razvijaju uz zrakoplovne djelatnosti, prije svega logistika, te ukupno najvećom koncentracijom zrakoplovnih djelatnosti na područje jedne jedinice lokalne samouprave, želi se istaknuti kao Grad zrakoplovstva – govorilo se 2016. godine na potpisivanju Povelje prijateljstva između Grada Velike Gorice i zrakoplovnih subjekata koji posluju iz Velike Gorice, a rezultat ovog prijateljstva je i zajednička organizacija prvih velikih aeromitinga u ovome gradu.
Potpisnici ove Povelje su Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, Međunarodna zračna luka Zagreb, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Zrakoplovno tehnički centar Velika Gorica, Croatia Airlines, Trade Air, Zrakoplovno tehnička škola Rudolfa Perešina, Veleučilište Velika Gorica i Aeroklub Velika Gorica.
Najviša prosječna plaća
Pogledamo li gospodarske i druge pokazatelje rada ovih tvrtki, spoznat ćemo koliko je zrakoplovstvo imalo utjecaj na gospodarstvo Velike Gorice koja je na krilima njihova uzleta izrasla u šesti grad po veličini u Hrvatskoj. Gotovo tisuću zaposlenika tvrtki kćeri Međunarodne zračne luke Zagreb, kao i isti broj djelatnika unutar vojarne "Pukovnik Marko Živković" na Plesu, dovoljno govori koliko zrakoplovstvo utječe na radnu sliku Velike Gorice. Pridodamo li tome ostale zaposlene potpisnika Povelje koji svoje radno mjesto imaju u Velikoj Gorici, čak i bez pratećih djelatnosti poput logističkih djelatnosti ili turizma, vidljivo je da trećina od 13 tisuća radnih mjesta u ovome gradu dolazi iz zrakoplovnih djelatnosti.
Kada ove brojeve vežemo uz prosječnu plaću u tim tvrtkama, dobivamo odgovor zašto je neto prosječna plaća u Velikoj Gorici veća od nacionalnog prosjeka i naš grad stavlja u sam vrh gradova s najvišom prosječnom plaćom. Državni zavod za statistiku, prema podacima iz rujna, procijenio je prosječnu plaću u sektoru zračnog prometa na 10.450 kuna. Prema podacima za 2019. godinu, prosječna neto plaća u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, sa 745 zaposlenih, bila je visokih 26.350 kuna.
- Kvalitetna radna mjesta i visoke plaće zaposlenih u sektoru zračnog prometa samo su dio benefita koje Velika Gorica ima kroz zadovoljne stanovnike svoga grada. Zračna luka veliki je generator gospodarskog razvoja koji mi naročito vidimo u dolasku velikih logističkih tvrtki u naš grad, gradnji hotelskih kapaciteta, a sve više i drugim djelatnostima koje se vežu uz zrakoplovstvo. Upravo stoga ćemo i u budućnosti biti otvoreni da stvaramo pretpostavke daljnjeg razvoja, kako prostora oko zračne luke, tako i poduzetničkih inicijativa koje u naš grad donose visoku tehnologiju i razvoj – kaže gradonačelnik Krešimir Ačkar. Neke od osnovnih karakteristika zračnog prometa su visoka tehnologija i tehnološki napredak, akademski obrazovana kvalificirana radna snaga, kvalitetna prometna povezanost i organiziranost, otvorenost prema čitavom svijetu… Sve te karakteristike preuzeo je i Grad Velika Gorica kao mjesto propulzivnog razvoja koje svakoga dana se dokazuje kao poželjan grad za život i razvoj poduzetništva.