U skladu s predviđanjima analitičara, oporavak u eurozoni ove je godine bio drastično brži od onoga koji je uslijedio nakon nekretninsko-financijskog sloma 2008. godine. Povoljni pokazatelji nisu zaobišli niti hrvatsko gospodarstvo koje je 2021. zabilježilo snažan rast realnog BDP-a. Izvrsnim rezultatima u turizmu pridružio se i snažan rast robnog izvoza - Hrvatska, uz Poljsku, ima najsnažniji rast robnog izvoza u ovoj godini. No, i dalje smo pod pritiskom zbog rasta cijena i nestašice pojedinih sirovina i proizvoda uzrokovanih poremećajima na tržištu koji su potrajali dulje nego što se očekivalo. Istovremeno, suočeni smo s posljedicama globalnog onečišćenja i nužnim zaokretom prema poticanju održivih i zelenih projekata. U takvim okolnostima, osim povoljnih uvjeta kreditiranja, razvojne banke moraju na tržište donijeti i druge dobrobiti kojima se potiče održivi gospodarski razvoj.
HBOR je u proteklom razdoblju imao izuzetno značajnu ulogu, a imat će je i u sljedećem razdoblju u kojem će naš fokus biti na poticanju razvoja novih digitalnih i zelenih tehnologija te prelazak na pametno, kružno i klimatski otporno gospodarstvo kao preduvjet za daljnji razvoj i konkurentnost hrvatskih poduzeća.
U nepovoljnim vremenima, kada su banke zbog nesklonosti riziku usporavale kreditiranje, HBOR je prilagodio svoje aktivnosti i usmjerio se na podršku poduzećima kako bi očuvala svoju likvidnost, razinu gospodarske aktivnosti i radna mjesta, ali nastavio i s poticanjem investicija i razvojem tržišta kapitala. Prošle i ove godine HBOR je podržao gotovo 3,5 tisuće projekata iznosom većim od 14,6 milijardi kuna. Odobreno je više od 2 milijarde kuna kredita u okviru Mjera COVID-19, što predstavlja oko 40% svih kredita koje su banke odobrile poduzetnicima u okviru ovih Mjera. Ova brojka posebno dolazi do izražaja ako uzmemo u obzir da HBOR zapošljava samo 2% svih zaposlenih u bankarskom sektoru. Dodatno, uz HBOR-ovo osiguranje, kojim preuzimamo i do 100% rizika povrata kredita, banke su poduzetnicima odobrile gotovo 3 milijarde kuna novih kredita. Nadalje, HBOR je kao jedan od predvodnika razvoja tržišta rizičnog i vlasničkog kapitala omogućio osnivanje novih fondova, među kojima i onog za transfer tehnologija. Nastavili smo i s kreditiranjem investicija i izvoznih poslova te provođenjem financijskih instrumenata. Tranzicija prema zelenoj i niskougljičnoj ekonomiji postaje neizostavan dio politika svih država članica EU, pa tako i Hrvatske te smo se istovremeno pripremali i za zaokret prema održivom financiranju i zelenoj tranziciji.
Zadaća Europskog zelenog plana je pretvoriti EU u područje u kojem do 2050. nema neto emisija stakleničkih plinova te svi programi financiranja EU moraju biti u skladu s njegovim ciljevima, uključujući i Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO).
S obzirom na raspoloživa sredstva na razini EU i procjene koje govore da će se u idućem desetljeću bilijun eura uložiti u održiva ulaganja, Europski zeleni plan daje nam poticaj da svi zajedno osmislimo novi, održivi i otporniji gospodarski model.Nove okolnosti zahtijevaju i nove načine poslovanja za koje se HBOR već neko vrijeme priprema. Naime, poticanje konkurentnosti i internacionalizacije, uravnoteženog regionalnog razvoja i održivog klimatski i energetski neutralnog gospodarstva te razvoj tržišta rizičnog kapitala definirani su kao ključna područja u Strategiji poslovanja HBOR-a u razdoblju od 2020. do 2024. Stoga će HBOR, i u okviru NPOO-a, provoditi financijske instrumente za poticanje ulaganja upravo u ta područja. Za poduzetnike ili projekte koji imaju otežan pristup financiranju predvidjeli smo izravne povoljne kredite. Za male i srednje poduzetnike, ali i velika poduzeća u fazama rasta i razvoja te ulaganja u nove tehnologije i kapacitete, posebice one ''zelene'', razvijaju se modeli subvencioniranja kamatnih stopa. Subvencije kamatnih stopa predviđene su i za javne subjekte za ulaganja u investicijske projekte koji pridonose povećanju kvalitete života građana.
Budući da se velik broj domaćih srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća susreće s problemom pristupa financiranju, u okviru NPOO-a planirana je uspostava novog modela jamstava. Jamstva će se izdavati bankama i drugim financijskim institucijama za investicije srednje kapitaliziranih i velikih poduzeća koja su do sada zbog svoje veličine bila isključena iz jamstvenih shema. Nadalje, svjedoci smo sve većeg razvoja nove generacije poduzetnika koji nisu skloni tradicionalnim izvorima financiranja. Zato su u okviru NPOO-a predviđena sredstva za razvoj novih fondova rizičnog kapitala. Svojim smo mjerama pristupili horizontalno, pokrivajući sve segmente tržišta i potrebe za povoljnim financiranjem. Poseban će se naglasak staviti na uravnoteženi regionalni razvoj. Važno je napomenuti da sve investicije financirane iz NPOO-a moraju biti usklađene s načelom nečinjenja bitne štete okolišu, tzv. DNSH načelom ("Do no significant harm"). Stoga je važno da projekti privatnog i javnog sektora budu pripremljeni u skladu sa zahtjevima DNSH-a i taksonomije EU. Našu prilagodbu sve većim okolišnim i klimatskim zahtjevima podržala je i Europska komisija kroz projekt tehničke pomoći, čije će aktivnosti utjecati na to kako HBOR provjerava i ocjenjuje održivost projekata koje razmatra za financiranje, kako prati utjecaj tih projekata na klimu, okoliš i društvo te na koji način mjeri njihove učinke.
U idućoj godini, nadamo se svoju funkciju nastaviti obavljati i iz primjerenog poslovnog prostora jer je zagrebački potres učinio naše dotadašnje sjedište neupotrebljivim. Povratak u urede svih zaposlenika bit će nam sigurno dodatni impuls za još jači angažman na ispunjavanju zacrtanih ciljeva, a i našim će klijentima olakšati komunikaciju s nama.