Godina 2023. može se smatrati razdobljem oporavka nakon izazovne 2022., koju su obilježili povećani geopolitički rizici i zaoštravanje uvjeta financiranja na financijskim tržištima. Rast referentnih kamatnih stopa, za koje tržišni sudionici očekuju da su dostigle svoj vrhunac, odigrao je značajnu ulogu u financijskim tokovima kako u 2022. tako i tijekom 2023. Međutim, dinamika njihova daljnjeg kretanja i eventualnog smanjenja još je neizvjesna i ovisi o makroekonomskim trendovima inflacije i ekonomske aktivnosti u nadolazećem razdoblju. Iako je rast kamatnih stopa doveo do smanjenja vrijednosti postojećih ulaganja, istovremeno su fiksna ulaganja ponovno postala privlačna, što se može primijetiti u uspješnom izdanju "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa u Hrvatskoj.
Također, nova ulaganja usmjerena na obveznice, poput fondova s fiksnim dospijećem i novčanih ETF-ova, proširila su ponudu na domaćem tržištu investicijskih fondova, čineći time alternativu tradicionalnoj klasi ulaganja u depozite, čije se kamatne stope i dalje nalaze na osjetno nižim razinama od stope inflacije. Ovu je godinu unatoč brojnim izazovima obilježio i povratak optimizma na tržišta kapitala.
Usporavanje inflacijskih pritisaka i otpornost globalnog gospodarstva veća od očekivane u kombinaciji s revolucionarnim momentima u tehnološkom sektoru rezultirali su snažnim oporavkom vrednovanja na financijskim tržištima. Minirenesansu zabilježilo je i domaće tržište kapitala pa je vrijednost indeksa CROBEX u prvih deset mjeseci porasla za čak 19,5%, dosegnuvši najviše vrijednosti od davne 2010. Povoljna tržišna kretanja poboljšala su okolnosti poslovanja cjelokupnog sektora financijskih usluga tijekom 2023. Rast cijena na dioničkim tržištima donio je blag oporavak neto imovine i prinosa mirovinskih fondova.
S obzirom na to da je oporavak u 2023. najizraženiji bio na dioničkim tržištima, kategorija A obveznih mirovinskih fondova zabilježila je i najviše prinose u prvih deset mjeseci 2023. (9,3%). Prinosi relativno konzervativnijih kategorija B i C također su bili pozitivni (5,7% odnosno 1,3%). Pokazatelji profitabilnosti investicijskih fondova i društava za osiguranje također su se oporavili, potvrđujući time da je poslovanje sektora financijskih usluga općenito bilo pozitivno u 2023. Unatoč kratkoročnom oporavku, visoka razina neizvjesnosti koja će obilježiti nadolazeću godinu u fokus na financijskim tržištima stavlja pitanje dinamike kretanja kamatnih stopa, a time i investicijskog sentimenta.
Stoga Hanfa u ulozi regulatora treba zajedno sa subjektima nadzora biti spremna za nove moguće izazove, zbog čega kontinuirano pažljivo pratimo i osiguravamo kroz naš makrobonitetni i mikrobonitetni nadzor da financijska industrija ima adekvatne rezerve kapitala i likvidnosti za uspješnu apsorpciju svih mogućih nestabilnosti. Iako su recentna kretanja na domaćem tržištu ohrabrujuća, ona su i dalje relativno koncentrirana u nekolicini najlikvidnijih izdanja, takozvanih perjanica domaćeg tržišta kapitala. Stoga su glavni izazovi s kojima će se Hanfa kao regulator, ali i financijska industrija općenito, susresti u 2024. povezani s razvojem domaćeg tržišta kapitala.
U tom kontekstu prvenstveno želim istaknuti izradu strateškog okvira za razvoj domaćeg tržišta kapitala, čiji je cilj povećanje tržišne likvidnosti i olakšanje pristupa domaćem tržištu kako bi se omogućilo privlačenje novih domaćih i inozemnih investicijskih sredstava te iskoristio potencijal domaćeg tržišta kapitala kao generatora dugoročnog gospodarskog rasta. To se prvenstveno treba provesti kroz razvoj novih financijskih instrumenata i proizvoda kako bi se povećala ponuda ulaganja te unapređenje transparentnosti tržišta kako bi se osiguralo povjerenje investitora.
Cilj je Hanfe kao regulatora stvoriti informirane sudionike na tržištu kapitala pa ulažemo značajne napore na području obrazovanja i edukacije svih sudionika kako bi se smanjila mogućnost prijevara i nepravilnosti te osigurala dugoročna stabilnost i povjerenje u financijsko tržište. Razvoj domaćeg tržišta kapitala ključan je preduvjet za pristupanje Hrvatske OECD klubu najrazvijenijih gospodarstava, što će također biti jedan od glavnih izazova u 2024. Tijekom 2023. taj je proces bio intenzivan, a industrija, regulatori i ministarstva uložili su značajne napore kako bi osigurali uspješnost procesa.
Regulacija kriptotržišta stupanjem na snagu odnosno primjenom nove regulative MiCA-e u 2024. predstavlja važan korak u financijskoj industriji. Prema istraživanjima Hanfe, to je tržište iznimno zanimljivo za investitore, posebno za mlade koji se prvi put odlučuju za ulaganja. No, nažalost, takva ulaganja mladih često ne prati dostatno poznavanje tog tržišta i svjesnost o rizicima. Brojni primjeri prijevara, poput recentnog domaćeg slučaja BitLuckyja, dodatno naglašavaju potrebu za kontinuiranom edukacijom svih sudionika i ulagača na tom tržištu. Hanfi je izuzetno važno osigurati da svi tržišni sudionici budu dobro informirani i svjesni potencijalnih rizika prilikom ulaganja, a uz novu će regulativu ulagači na kriptotržištu prvi put imati određen stupanj zaštite, kakav već postoji na tradicionalnim financijskim tržištima.
I na polju tradicionalnih financijskih tržišta očekuju nas značajne promjene, posebno u vezi s izvještavanjem o ESG aspektima. Od 1. siječnja 2024. godine svi će izdavatelji biti u obvezi izrađivati izvještaje o nefinancijskim pokazateljima prema CSRD-u. Hanfa je već provela niz aktivnosti povezanih s tim pitanjem, od izrade smjernica za izradu i objavu ESG relevantnih informacija izdavatelja do brojnih edukativnih aktivnosti, a s tim će se aktivnostima nastaviti i u narednoj godini. ESG izvještavanje ključan je dio korporativnog upravljanja i od velike je važnosti za razvoj dugoročnog odnosa investitora s kompanijama temeljenog na povjerenju, a time i za razvoj domaćeg tržišta kapitala, što je jedan od nacionalnih strateških ciljeva.