U 2023. godini, autobusna industrija prošla je burno razdoblje. Oni koji su pratili zbivanja znaju s kakvim smo izazovima bili suočeni. Nekorektna konkurencija, zastarjelo zakonodavstvo, sporost administrativnog sustava te zastoj u procesima sprečavali su razvoj industrije u smjeru koji bi najviše koristio putnicima, ali i privatnim poduzetnicima koji značajno pridonose gospodarskom rastu.
Koncept liberalizacije autobusnog prijevoza intenzivno se koristio i naglašavao tijekom prvog dijela ove godine. Putem javnih istupa hrvatskog FlixBusa, koji od svog ulaska na tržište 2016. zagovara unapređenje i digitalizaciju industrije, nastojali smo pojasniti važnost otvaranja tržišta za stanovništvo. Pritom smo isticali kako otvaranje tržišta potiče širenje mreže autobusnih linija, bolju povezanost i niže cijene karata. Također, konkretnim primjerima nastojali smo senzibilizirati i nadležno ministarstvo te Vladu.
Da liberalizacija nije samo neka zapadna bajka, potkrijepili smo konkretnim podacima. Primjerice, otvaranje tržišta u autobusnom prijevozu usporedili smo s liberalizacijom taksi-prijevoza, iz koje se jasno vidi rast ponude prijevoza taksijem te smanjenje cijena vožnje. Također, iznijeli smo brojne konkretne podatke o prednostima koje je liberalizacija već donijela u drugim zemljama sličnim Hrvatskoj.
Upozoravali smo na nedostatke neorganizirane javne usluge te, de facto, zabrane otvaranja novih linija zbog neprovođenja ionako restriktivnog zakona. To je negativno utjecalo ne samo na lokalno stanovništvo. Naime, autobusni prijevoznici nisu mogli pružati svoje usluge na tržištu niti se pošteno natjecati za prijevoz stanovništva. Ukazivali smo i na neiskorištene kapacitete u međunarodnom autobusnom prijevozu te značenje tzv. kabotaže koja bi omogućila povezivanje gradova koji nisu povezani.
Jedan od većih izazova autobusnih prijevoznika jest i ozbiljan nedostatak vozača. Rast cijene goriva također neizbježno utječe na povećanje troškova bez obzira na to biraju li putnici automobil, zrakoplov ili autobus. U ovom slučaju autobus je i dalje najpristupačniji i ekološko najprihvatljiviji način putovanja. Svi navedeni izazovi u cestovnom prijevozu putnika odrazili su se u konačnici i na ukupan broj putnika. Nedavno objavljeni podaci Zavoda za statistiku za razdoblje od siječnja do rujna 2023. pokazuju da je prevezeno ukupno 64,9 milijuna putnika, što predstavlja porast od 1,5 posto u usporedbi s istim razdobljem 2022. Iako je željeznički prijevoz zabilježio porast od 31,1 posto, a zračni od 19,1 posto, cestovni linijski prijevoz autobusima zabilježio je pad od 11,6 posto.
Pad broja putnika u autobusnom prijevozu povezujemo s restriktivnim zakonskim ograničenjima koja ne dopuštaju povezivanje gradova unutar Hrvatske, zbog čega se putnici okreću privatnom prijevozu, dijeljenim vožnjama, a vrlo često i raznim oblicima nelegalnog prijevoza. Razvidno je da potreba za prijevozom postoji, no putnici su zbog nedostatka povezanosti prisiljeni koristiti nelegalna rješenja. Iako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture poduzelo određene korake i kreće u smjeru otvaranja tržišta, zbog nepravovremenih reakcija, tromosti sustava i nerazumijevanja potreba putnika još se uvijek ograničava daljnji razvoj autobusne industrije te koči širenje ponude javnolinijskog prijevoza putnika.
Osim nedostatka dovoljne posvećenosti zakonskim restrikcijama, premalo se pozornosti posvećuje i održivom razvoju te utjecaju na okoliš autobusnih prijevoznika u međužupanijskom i međunarodnom linijskom prijevozu. Flix, kao globalna kompanija, putem svojih brendova FlixBus i FlixTrain od samih početaka promiče održivi prijevoz. Tijekom godina poslovanja, kontinuirano pokrećemo pilot-projekte za održiva putovanja, uvodeći tako električne autobuse za duže relacije, autobuse na biogorivo, kao i one sa solarnim panelima. Najnovijim projektom, u suradnji sa Scanijom, planiramo lansirati 50 novih autobusa na bio LNG kod naših globalnih partnera do 2025. Zbog nedostatka infrastrukture Hrvatska će, na žalost, biti zaobiđena.
Prvi smo autobusni prijevoznik koji je objavio dobrovoljni ESG izvještaj u lipnju ove godine te time pokazao predanost daljnjem razvoju europske mreže autobusnih linija s ciljem postizanja ugljične neutralnosti u prijevozu putnika do 2040. Službeno smo pristupili i SBT inicijativi (SBTi).
Unatoč svim izazovima, drugi dio ove godine obilježen je ostvarenjem prvih koraka prema promjenama u zakonodavnim procesima. Nakon dugotrajnih napora, iznošenja rješenja i naglašavanja potrebe za usklađivanjem sa zakonodavstvom EU, u lipnju ove godine poduzeti su prvi koraci prema promjenama u Zakonu o cestovnom prijevoza putnika. Nakon prihvaćanja novog Zakona, vjerujemo da uskoro dolazimo do konačnog rješenja koje će uskladiti zakone s modernim potrebama putnika te se približiti europskim standardima.
Ovi pomaci otvorit će mogućnost proširenja mreže autobusnih linija unutar Hrvatske već u drugoj polovici 2024. i putnicima ponuditi jače povezivanje unutar Hrvatske i niže cijene karata.
Zaključno, budućnost cestovne prometne povezanosti putnika u Hrvatskoj ovisi o razumijevanju, volji i suradnji Ministarstva prometa i Vlade s autobusnim prijevoznicima. Nužno je hitno revidirati zakonske propise koji su tržište hermetički zatvorili 2016. jer svako daljnje odgađanje izmjena Zakona, odnosno odgađanje otvaranja tržišta, potiče sivu ekonomiju, dovodi do urušavanja redovitog putničkog prijevoza te je hitna provedba novih propisa nužna. Isto tako, važno je potaknuti svijest autobusnih prijevoznika o potrebi prilagodbe voznog parka radi smanjenja emisije stakleničkih plinova. Nažalost, ova bitna tema još nije dovoljno ozbiljno shvaćena u javnolinijskom prijevozu putnika, te se i ovdje očekuju veća podrška i poticaji Vlade.