Prema podacima Ministarstva financija, u petogodišnjem razdoblju 2013. - 2018. godine, koje je objavio portal gradonačelnik.hr, Grad Trilj je s obzirom na broj stanovnika svrstan među deset vodećih gradova u Hrvatskoj po pripremljenosti projekata i povlačenju novca iz fondova EU. Gradonačelniku Ivanu Šipiću je ovo treći mandat, s tim da na prošlim izborima nije imao protukandidata. Prema njegovim riječima, grad Trilj razvija se u više smjerova. Okosnica svega, naglašava Šipić, jest gospodarstvo, stvaranje uvjeta za nova radna mjesta, zatim infrastrukturno i komunalno uređenje, a potom dolazi društveni razvoj koji uključuje socijalnu politiku, u što spada briga za najmlađe, školarce i studente, a posebno za mlade obitelji kroz potpore za novorođenu djecu i stambeno zbrinjavanje.
Kakvo je sada stanje u gospodarstvu Trilja?
- Nakon Domovinskog rata i neslavnog perioda obilježenog neuspjelom privatizacijom, na području Trilja se gašenjem tvornice plastičnih masa Cetinka i Poljoprivredne zadruge izgubilo više od 1300 radnih mjesta. Također se znatan broj radnih mjesta izgubio propašću drugih većih poslovnih subjekata u Cetinskoj krajini, što je u potpunosti devastiralo gospodarski razvitak. Izlaz smo pronašli u osnivanju i gradnji poslovne zone Čaporice. Prva faza izgradnje gospodarske zone Čaporice površine 26 hektara komunalno je opremljena uz pomoć vlastitih sredstava od prodaje zemljišta i kredita HBOR-a, pomoći Ministarstva gospodarstva, Splitsko-dalmatinske županije, HEP-a. Odmah po dobroj prodaji građevinskih parcela u prvoj fazi krenulo se u projektiranje proširenja zone za dodatna 23 hektara koja su gotovo u potpunosti izgrađena iz bespovratnih sredstava fondova EU. Investitori su krenuli u vlastite projekte, tako da smo 2009. godine počeli ozbiljnije privlačiti investitore i opremati zonu Čaporice. To su bili osnovni preduvjeti za razvoj gospodarstva i otvaranje radnih mjesta.
Koliko je proizvodnih pogona u poslovnoj zoni Čaporice?
- U ovom trenutku imamo devet poduzetnika koji imaju oko 380 zaposlenika te još tri čiji su pogoni u izgradnji u kojima se planira otvoriti 50-ak novih radnih mjesta.
Osim tih pogona koji se grade, ima li još zainteresiranih investitora u ovu zonu?
- U ovom trenutku je u različitim fazama još sedam projekata. Primjerice, tu bi se ubrzo trebala početi graditi pivovara, tvornica kartonske ambalaže, tvornica betonskih proizvoda... Neki projekti su dobili građevinske dozvole, neki su pred ishođenjem, a ukupno sedam investitora je kupilo zemljište u novoproširenom dijelu gospodarske zone.
Koliko je uloženo u zonu Čaporice?
- U ovu zonu je uz potporu Vlade RH i Splitsko-dalmatinske županije Grad Trilj uložio više od 50 milijuna kuna. Poduzetnici su u objekt i tehnologije uložili više od 500 milijuna kuna.
Koliko je povučeno iz fondova EU za izgradnju zone Čaporice ?
- Prva značajna sredstva iz fondova EU bila su upravo usmjerena prema gospodarstvu, tako da smo prvi ugovor imali na 17 milijuna kuna, od čega 91 posto sufinanciranje iz EU. Ta faza se odnosila na proširenje zone i izgradnju komunalne infrastrukture. U drugoj fazi koja je u tijeku i bit će dovršena 2021. godine, ugovoren je 21 milijun kuna iz fondova EU za Projekt izgradnje Poslovno-uslužnog centra. Svrha projekta je izgradnja i opremanje Poslovno-uslužnog centra -3LJ, koji će doprinijeti razvoju poduzetničke inicijative, dostupnosti poduzetničke infrastrukture s naglaskom na agropoduzetništvo. PUC - 3LJ će po završetku izgradnje imati prostore za inkubaciju, proizvodno-skladišne prostore, laboratorij, konferencijsku dvoranu, prostore za poduzetničke potporne institucije. Poslovno-uslužni centar je zamišljen na način da objedini znanstveno-istraživački rad i realni sektor, s naglaskom na poljoprivrednu proizvodnju. Cilj je puno bolje pozicionirati triljsko područje, ali i šire područje, odnosno ovaj dio Dalmatinske zagore, uključujući i bliže područje BiH. Na sve to se dobro veže treća faza projekta.
O čemu se radi i u kojoj je trenutačno fazi?
- Treća faza je u pripremi, a radi se o projektu Centra kompetencija CEKOM - 3LJ, što je u stvari ustanova za istraživanje i razvoj u području prehrane i zdravlja. Planirana vrijednost ovog projekta koji je prošao prvu fazu provjere je 96,7 milijuna kuna. U ovom trenutku smo pred potpisom ugovora. Cilj je na to nadodati i uvezati turistički potencijal te u čitavom kompletu imati zaokruženo priču svih dionika u lancu i iz javnog i realnog sektora i u konačnici sve do krajnjeg korisnika. Partneri Grada Trilja u ovom projektu, između ostalih, su Institut 'Ruđer Bošković', Institut za jadranske kulture, i melioraciju krša, Agronomski fakultet u Zagrebu, Veterinarski fakultet u Zagrebu, Kemijsko-tehnološki fakultet Split te poduzetnički partneri, Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije i poznati proizvođač sira Puđa iz Čaporica. CEKOM 3Lj jedan je od dvadesetak odobrenih centara kompetencija u Hrvatskoj čiji će znanstveno-istraživački rad biti potpuno financiran iz fondova EU.
Kako osim ovoga još zamišljate razvoj zone u Čaporicama?
- Gospodarska zona Čaporice trebala bi biti pravi poligon za istraživanje i razvoj novih tehnologija kako bismo privukli što veći broj mladih i visoko obrazovanih, kompetentnih ljudi za pojedina područja razvoja, a i sam Trilj pozicionirati kao centar pametnih tehnologija vezanih za agropoduzetništvo. Takva gospodarska zona uz još druge mjere i poticaje mladim obiteljima zasigurno će biti najveći doprinos demografskoj obnovi naših ruralnih područja.
Kako se razvija turizam?
- Imamo visoke stope povećanja broja gostiju i u dolascima i u noćenjima. Prije nekoliko godina tu su bile samo dvije kuće za odmor, a sada ih je više od 40 koje s ostalim smještajnim objektima, hotel, moteli, sobe, imaju oko 500 kreveta. Gradska uprava se trudi izgradnjom infrastrukture i projektima vezanima za obogaćivanje turističke ponude, a poduzetnici svojom kreativnošću, radom i investicijama te zajednički doprinosimo kontinuiranom povećanju turističkog rasta. Tako smo prije dvije godine obnovili atraktivni viseći most, počeli smo uređivati šetnicu uz rijeku Cetinu uzvodno od centra Trilja, a nastavljamo s izgradnjom dviju plaža na istoj šetnici te nastavkom izgradnje šetnice uz rijeku Rudu do predjela Gubavica. Usporedo se radi na izradi projekta poučne staze uz rijeku Grab i Grabske mlinice, kao i izrada projekta Interprezentacijskog centra i spavaonica na arheološkom lokalitetu Tilurium - Gardun. Uz izrađenih devet biciklističko-pješačkih staza dužine 120 kilometara također iz fondova EU, prirodne ljepote i nedirnuta priroda te bogata spomenička baština idealni su uvjeti za razvoj sportskog i rekreacijskog turizma i odmora.
Na mjestu ugašene tvornice hoće novi centar grada
Što će biti s prostorom nekadašnje tvornice Cetinka?
- Grad Trilj je kupio taj kompleks od 33.000 četvornih metara za 3,6 milijuna kuna i izvršili smo prenamjenu u prostornom planu, tako da na tom prostoru planiramo društvene sadržaje koji nedostaju gradu Trilju i koji će činiti jedan novi centar Trilja. Trenutačno je u pripremi natječaj za najbolje arhitektonsko-urbanističko rješenje. Na tom prostoru namjeravamo osmisliti razne društvene sadržaje, uključujući sportsku dvoranu, gradski trg, parking, POS-ove stanove...
Za širokopojasni internet 110 milijuna kuna
Što je s ostalim projektima kandidiranim prema fondovima EU?
- Među najvažnijim projektima za grad Trilj je Projekt aglomeracije Sinja, Trilja, Dicma i Otoka koji uskoro kreće s realizacijom, a kojeg je nositelj naša suvlasnička firma Vodovod i odvodnja Cetinske krajine. Ovim projektom se planira rješavanje odvodnje u naseljima Košute, Grab, Jabuka, Vedrine i dovršenje naselja Trilja, kao i obnovu vodovodne mreže. U navedeno se na području aglomeracije Trilja planira uložiti 94,5 milijuna kuna. Uskoro u sklopu novog urbanističkog rješenja u prostoru bivše Cetinke počet će gradnja dječjeg vrtića s jaslicama, za čije je financiranje osigurano 7,5 milijuna kuna iz fondova EU.
Također treba spomenuti i Projekt razvoja širokopojasne infrastrukture, gdje je Grad Trilj nositelj Projekta za devet jedinica lokalne samouprave, Trilj, Sinj, Vrlika, Otok, Dicmo, Hrvace, Muć, Dugopolje i Klis, čija je procijenjena vrijednost oko 110 milijuna kuna.
Kao važan projekt za grad Trilj koji je također kandidiran i odobren za financiranje iz fondova EU je gradnja novog vatrogasnog doma procijenjene vrijednosti 7,88 milijuna kuna na prostoru kod postaje pogranične policije u Vedrinama.
I na kraju, sa zadovoljstvom možemo spomenuti i projekt Zaželi - žene triljskog kraja, koji se uspješno provodi od početka ove godine, a kojim je osigurana skrb za 100 naših starijih i nemoćnih sugrađana, o kojima brine 27 djelatnica, za što je osigurano 4,77 milijuna kuna iz Europskog socijalnog fonda i državnog proračuna.