Znalo se da je Zagreb središte hrvatske IT industrije, ali sad znamo i u kojem omjeru. Čak četiri petine hrvatske IT industrije nalazi se u hrvatskoj metropoli ukazuju podaci iz najnovije studije HGK-IT-a, koja će biti predstavljena 16. veljače. Prema studiji, koja na 188 stranica proširuje prethodnu HGK-ovu analizu hrvatske IT industrije od 2008. naovamo, stoji da su IT tvrtke smještene u Zagrebu u 2019. imale su 21,37 milijardi kuna prihoda što je gotovo 80 posto ukupnog prihoda domaće IT industrije. Ujedno, to je četiri puta veći prihod od IT-a nego što ga IT tvrtke iz ostatka države naprave zajedno. U HGK-IT-u navode da je Zagreb sjedište za čak 51 posto svih IT tvrtki u državi i da tu radi 63 posto svih IT zaposlenika.
Goran Mrvoš, predsjednik Udruženja za IT pri HGK kaže da su istraživanje napravili u suradnji s Borisom Žitnikom iz OmniaConsultinga i Daliborom Subotičancem iz Tvornice istraživanja.
"Ovogodišnja je analiza nadopunjena podacima o ulaganjima u istraživanje i razvoj od 2008. do 2019. godine te nudi pregled po županijama za ukupno razdoblje, a cilj nam je da se da dobar uvid u razinu inovativnosti i smjernice za razvoj IT industrije prema kategorijama IT poduzeća", kaže Mrvoš.
Koliko je pak u Hrvatskoj IT industrija centralizirana još bolje ukazuje podatak da u dvije županije cijeli IT predstavlja svega jedna tvrtka. Riječ je o Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivnička-križevačka županiji. No, ima i županija koje su uspjele ojačati gospodarske IT aktivnosti. Tako u posljednjih pet godina značajno jača IT baza u Istarskoj županiji, gdje svoj kampus ima Infobip, zatim u Osječko-baranjskoj županiji gdje je iznimno aktivan Osijek Software City pa u Primorsko-goranskoj županiji gdje Sveučilište u Rijeci aktivno radi na jačanju IT i startup zajednice. Nadalje, pomaci se vide i u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje je vrlo aktivan Split Tech City, kao i Varaždinskoj županiji zbog FOI-ja te u Zagrebačkoj županiji zbog blizine Zagreba.
"U tim je županijama riječ o prožimanju 'stare' i 'nove' informatičke industrije kojoj dodatnu dinamiku daje val novih brzo-rastućih, u pravilu izvozno orijentiranih tvrtki", pojašnjavaju u HGK-IT-u.
No, vrijedi primijetiti da i izvan Zagreba postoje županije s relativno jakom informatičkom bazom, ali koje su ostale na "tradicionalnoj" industriji s ispodprosječnim rastom i padajućim udjelom u domaćoj IT industriji. To se posebno odnosi na županije: Dubrovačko-neretvansku, Međimursku i Sisačko-moslavačku. Da se kotač može okrenuti unaprijed u drugim dijelovima Hrvatske, a gdje prije čak ni nije bilo jake IT baze, u HGK-IT-u prstom upiru u primjere čak pet županija. Brodsko-posavska, Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija su, naime, imale relativno nisku informatičku bazu prije, ali su s početkom rada nekoliko tvrtki naglo povećale svoje performanse i udjele u IT industriji Hrvatske. O takvim mogućnostima razvoja IT-a diljem Hrvatske raspravljat će se na okruglom stolu u okviru predstavljanja.
"Plamenko Barišić iz King ICT-a, Hrvoje Balen iz Algebre, Davor Runje iz airta, Biljana Cerin iz Ostendo Consulting, Željko Krizmanić iz CroAI-ja i Ivan Jelušić iz Orqa pomoći će odgovoriti na pitanje što čeka hrvatsku IT industriju u narednih pet godina", zaključuje Mrvoš.