Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče
Najlakše je raditi ono što rade svi, zaključili su supružnici Tamara i Dario Pocedulić pa umjesto da sve hektare svojeg zemljišta zasiju kukuruzom, pšenicom i uljaricama, odlučili su na velik dio posijati heljdu. Bilo je to 2011. godine i do danas nisu požalili. Jest da je s heljdom znatno više posla i muke, a tada nisu znali ni je li domaće tržište uopće spremno za heljdu, ali mladi i skloni riziku, upustili su se u mukotrpan posao.
Dario je prometni tehničar, Tamara inženjerka odjevne tehnologije, a zajedno su najveći proizvođači heljde u Hrvatskoj. Deset godina nakon svog eksperimenta i odluke bogatiji su za niz nagrada osvojenih za svoje proizvode od heljde.
Da, ne ide to uobičajenim tijekom da berbu prodaju otkupljivaču i zaključe poslovne knjige za tekuću godinu, nego svu svoju heljdu plasiraju sami, najvećim dijelom u Kući varaždinske heljde. Ova jedinstvena kuća u Hrvatskoj nalazi se u prigradskom varaždinskom naselju Gornji Kućan, preko puta obiteljske kuće Pocedulićevih.
Tamara je gotovo uvijek kod kuće, brine o novim proizvodima u asortimanu od heljde, a Darija nema gotovo nikad, on je na polju. Jer, osim o heljdi, koju siju na 50-ak hektara, treba se pobrinuti i za ostale kulture, "one koje sade svi", pšenicu, kukuruz i uljarice.
Krekeri, griz, jastuci...
- Naši su ljudi uglavnom naviknuli na heljdinu kašu kao prilog na tanjuru. Međutim, radimo i heljdino brašno, griz, pahuljice, kiflice, mlince, tjesteninu, krekere i puf zrnca, što je ekspandirana heljda, slična krekerima, ali bez definiranog oblika. Recimo, za doručak je stavite u jogurt, posipate voćem i imate nutritivno zdrav obrok. Uglavnom, svake godine na tržište izbacimo novi prehrambeni proizvod od heljde - kaže Dario Pocedulić.
Budući da su on i Tamara kako životni tako i poslovni partneri, međusobno se nadopunjuju.
Struka je prepoznala njihove inovativne proizvode od heljde pa ih svake godine i nagrađuje. Ministarstvo poljoprivrede, Prehrambeno-tehnološki i Agronomski fakultet nemaju dvojbe - Pocedulići ne samo da su favoriti, nego uvijek odnesu i neku od nagrada. Heljdini krekeri, osim što su bili šampion, nagrađeni su i briselskim Superior test Awardom, jedinim koji je otišao u Hrvatsku.
- Krekeri su bili i najinovativniji proizvod 2020. godine, mlinci su prošlogodišnji šampion, kiflice i tjestenina su bile zlatne, pahuljice su 2020. godine bile brončane... Uglavnom, tradicionalnu namirnicu radimo s modernim prizvukom - ističe Dario.
Uz prehrambene proizvode, Pocedulići od heljde izrađuju i predmete za opću upotrebu, konkretno sve moguće tipove jastuka: za spavanje, sjedenje, putovanja, igračke, ukrasne... Različitih su veličina i oblika. Surađuju s LAG-ovima i vrtićima. Zbog toga su se prijavili na mjeru 6..2.1, koja je lani i završena, za uređenje objekta za preradu, prezentaciju i prodaju te kupnju stroja za preradu heljde.
- Projekt smo trebali završiti još 2022. godine, ali budući da je stroj bio iz Ukrajine gdje se zaratilo, doprema je znatno kasnila. Još uvijek nije u upotrebi jer trebaju doći predstavnici proizvođača i uputiti nas u rukovanje strojem. Budući da zbog toga ne možemo još uvijek sami prerađivati heljdu za uporabne predmete, prisiljeni smo je voziti na preradu. Oni je oljušte, a mi je pročišćavamo, servisiramo i pakiramo.
Takvim ljuštenjem, a zbog čega smo se i javili na javni poziv za kupnju stroja, dobivamo dva proizvoda i u potpunosti je iskorištavamo. Bacamo samo ono što je zaista otpad. Tijekom ljuštenja se zrno odvaja od ljuskice, zrno zovemo heljdinom kašom, a ljuskice nakon pročišćavanja i sterilizacije pakiramo u jastuke.
U njihovoj Kući varaždinske heljde uz prodajni se prostor nalazi i proizvodni dio s mlinom i pakirnicom, kuhinjom i prezentacijskim prostorom. S obzirom na povećanje palete proizvoda i količina, slijedi značajno povećanje kuhinjskog prostora koja će se ubuduće prostirati na 50-ak kvadrata.
U produžetku Kuće od 200 kvadrata nalaze se spremište za stroj, pariona i dodatni skladišni prostor. Kuća je danas procijenjena na 170.000 eura, od kojih je 15.000 ostalih od mjere, a sav ostali novac uložili su sami, od poljoprivredne proizvodnje.
Sarma s heljdom
Od heljde se, kaže, uz nadomjestak s primarnim proizvodima, može pristojno živjeti.
- Iako, činjenica je da su ljudi naviknuti na pšenicu i kukuruz, što je znatno jednostavnije za proizvodnju, dok je heljda zahtjevnija. Ne tretira se, ne gnoji, prosijava se, dakle pročišćava, suši pa opet pročišćava. Tek potom ide u silos - objašnjava Dario Pocedulić.
Premda su se poljoprivrednici južnog predgrađa Varaždina nekoć tradicionalno bavili proizvodnjom heljde, okrenuli su se dohodovno izdašnijim kulturama. Vjerna heljdi ostala je samo baka Micika, nedavno preminula, koja ju je jedina tržila na varaždinskom placu.
Onda su došli Pocedulići, a ostalo je povijest. Dodatno ih je pogurnuo već legendarni županijski pročelnik za poljoprivredu Dragutin Vincek nakon što ih je zamijetio na jednom sajmu i 2014. godine zasijali su prvo pokusno polje heljde. Suradnja je rezultirala registracijom prve hrvatske autohtone sorte Varaždinska heljda, koja je 2023. godine uvrštena na sortnu listu, a Pocedulići su njezini službeni čuvari. Nakon njihova pionirskog uspjeha došlo je do buma i svi su, kaže Dario, željeli kupiti sjeme, ali (pre)velik posao uskoro ih je odvratio od uzgoja heljde.
Pocedulići se oslanjaju na potrebe tržišta i prosječno imaju 40-ak tona heljde godišnje. Ostane li im na kraju proizvodne godine višak, izvezu ga u Sloveniju. S krekerima su lani ušli u jedan trgovački lanac, a sve njihove proizvode može se naći u lancu trgovina Veronika.
Vesele se suradnji sa Srednjom školom "Arboretum Opeka" iz Vinice i Regionalnim centrom kompetentnosti poljoprivrede u projektu mentorstva.
- Dobili smo priliku pripomoći i sudjelovati u edukacijama novih generacija poljoprivrednika jer poljoprivreda je nužna za život svih nas - slažu se Dario i Tamara Pocedulić.
Još je jedna suradnja zanimljiva, ona s čuvaricom sjemena Varaždinskog zelja Marijom Cafuk, jer će u najpoznatijim hrvatskim sarmama, umjesto riže, koristiti heljdu. - Tako će naša sarma kompletno biti domaći proizvod - zaključuju.
To što će uskoro napuniti 38 godina ne znači, vjeruje Dario, da je ovo njegova posljednja prijava na natječaj za najboljeg mladog poljoprivrednika, za koji je dobna granica 40. godina.
- Prijavili smo se na nove dvije mjere i vrlo je moguće da ćemo ih završiti prije moje četrdesete godine pa je moguće da se opet vidimo na natječaju - smije se Dario Pocedulić.
OSOBNA KARTA
Ime i prezime: Dario Pocedulić
Dob: 37 godina
Mjesto: Gornji Kučan
Zanimanje: Ratar
Površina: 115 hektara
Proizvodnja: heljda, kukuruz, pšenica, uljarice, bezglutenski prehrambeni proizvodi od heljde
