Tehnološka i ina modernizacija Hrvatske u idućih deset godina trebala bi stajati oko 10 milijardi kuna, a vjerojatno i više s obzirom da je riječ o okvirnoj procjeni, moglo se doznati na predstavljanju ključnih odrednica nacrta prijedloga Strategije digitalne Hrvatske 2032. Nova strategija je na javnom savjetovanju do 28. listopada.
Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva kaže da je jedan od ciljeva strategije u deset godina dovesti Hrvatsku na prosjek EU prema DESI indeksu.
- U nekim smo područjima iznad prosjeka EU, u nekima ispod, a Nacrt prijedloga Strategije digitalna Hrvatska do 2032. koji je na e-Savjetovanju daje jasan prikaz aktivnosti i projekata koje ćemo provesti kako bi Hrvatska postala uspješnija, produktivnija i još bolja za život svakog građanina - kaže Gršić.
Nositelj izrade strategije je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji je u to uključio više od sto predstavnika iz 41 institucije. Operativno je na pripremi nacrta prijedloga strategije radio Deloitte.
Gordan Kožulj, direktor Odjela za poslovnog savjetovanja u tvrtki Deloitte kaže da su ovom strategijom željeli postaviti prioritete javnih politika koje djeluje poticajno na tehnološki razvoj i inovacije.
- Nadalje, željelo se kao prioritete javnih politika postaviti digitalne kompetencije građana i povećanje broja stručnjaka u ICT-u te na primjenu naprednih tehnologija u javnim i tržišnim djelatnostima. Želimo da Hrvatska 2032. godine bude zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama - kaže Kožulj.
Gršić dodaje da je ključno postaviti nove standarde komunikacije, poslovanja i učenja. Navodi da je digitalna transformacija proces koji traje već neko vrijeme. Pojašnjava da danas u Hrvatskoj više od 1,7 milijuna građana koristi platformu e-Građani koja postavlja nove standarde komunikacije između građana i javne uprave. Također, ističe da u pogledu digitalne pismenosti, koja je uz povezivost ključni element za uspješnu digitalnu transformaciju, Hrvatska je iznad prosjeka, pogotovo u svjetlu činjenice da su mladi u Hrvatskoj u toj kategoriji u samom vrhu EU-a.
- Ali postoje područja u kojima smo ispod prosjeka EU i zato ovaj proces koji opisuje ova strategija nema alternative i njegov je cilj stvoriti prepostavke da budemo agilni, brzi i produktivni i na taj način da poboljšamo životni standard svih hrvatskih građana - zaključuje Gršić.