Tijek konferencije pratili smo uživo:
13:02 Uoči drugog panela energetske konferencije u smaragdnoj dvorani hotela Esplanade, ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) Julije Domac iznio je sudionicima skupa analizu trenutnih pokazatelja prelaska domaće energetike s fosilnih na obnovljive izvore energije.
- Do 2030. obećali smo si 800 megavata sunčanih elektrana, pitanje je hoćemo li do toga doći. Sedam godina nismo imali velikih investicijskih projekata zbog manjka regulative. No, nabrajanje pogrešaka i propusta nikoga neće dovesti na pravi put. U energetici moramo biti puno brži, uspješniji i s više vizije nego dosada - ustvrdio je Domac. Naveo je primjer nedavnog skupa slovenske vlade, parlamentarnih stranaka, gospodarstvenika i stručnjaka o budućnosti slovenske energetike i planovima kako da se ostvare tamošnji energetski ciljevi.
- Možemo li u Hrvatskoj zamisliti skup o energetici kakav je priređen u Sloveniji? Teško, a volio bih ga vidjeti - poručio je Domac. U situaciji smo, dodao je, da cijela Europa investira u obnovljive izvore energije i to je, zaključio je, možda prilika koja se neće ponoviti za transformaciju hrvatske energetike.
U drugom panelu konferencije pod nazivom Zelena energija i tehnološki izazovi budućnosti sudjelovali su predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan, direktorica Gospodarsko-interesnog udruženja obnovljivih izvora energije Maja Pokrovac, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) Luka Balen, direktorica Sektora industrije i održivog razvoja Hrvatske gospodarske komore Marija Šćulac Domac i savjetnik Hrvatske banke za obnovu i razvoj Hrvoje Galičić.
- Kada trenutni zakonodavni i ukupni okvir razvoja obnovljivih izvora energije usporedimo s onim što smo imali lani, napredak je velik. S druge strane, još uvijek smo pri dnu Europske unije po pokazateljima proizvodnje iz obnovljivaca - ustvrdila je Maja Pokrovac. Marija Šćulac-Domac podsjetila je na inicijativu proizvođača energije iz obnovljivaca unutar Hrvatske gospodarske komore u proljeće 2023. za uklanjanje administrativnih prepreka investicijama u elektrane na sunce i vjetar.
- Nakon naše inicijative uslijedilo je donošenje propisa i uredbi koje smo tražili. U jesen prošle godine izmijenjena su, primjerice, pravila o priključenju na mrežu. Mogli bismo pomisliti da je napravljeno sve što je potrebno, no, neki elementi, poput utvrđenja visine naknade za priključenje na mrežu, još uvijek nedostaju - upozorila je Marija Šćulac-Domac. Navela je primjer velikih industrijskih postrojenja koja čekaju s priključenjem na mrežu integriranih elektrana više od godinu dana.
Na pitanje moderatora panela Mislava Togonala hoće li FZOEU poticati ugradnju malih elektrana na balkone stambenih zgrada, Luka Balen najavio je kako će Fond u pripremi natječaja za dodjelu poticaja uzeti u obzir i poticanje ugradnje balkonskih elektrana.
- Uz sve ono što smo poticali dosada i što ćemo i dalje poticati kao što su energetska obnova zgrada i ugradnja solarnih elektrana na krovove kuća i zgrada, poticat ćemo, uz balkonske elektrane, i projekte skladištenja energije. Tvrtkama ćemo ove godine u suradnji s Ministarstvom gospodarstva staviti na raspolaganje 240 milijuna eura iz Modernizacijskog fonda za ugradnju integriranih elektrana na obnovljive izvore energije - najavio je Balen.
Marijan Krpan upozorio je na velike potencijalne geotermalne energije u kontinentalnim županijama.
- Potencijali su takvi da bi se svi gradovi i općine od granice s Slovenijom do Vukovara mogli grijati na geotermalne izvore - poručio je Krpan.
Hrvoje Galičić ustvrdio je kako u financiranju projekata u energetici dolazi do promjene načina razmišljanja kako kod tvrtki, tako i kod banaka.
- HBOR kao razvojna banka nastoji se u financiranju projekata u energetici izložiti većem riziku nego prije, ali kontroliranom riziku - napomenuo je Galičić. Uključivši se u panel glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber upozorila je kako financiranje zelene tranzicije iscrpljuje europske kompanije i stavlja ih u nepovoljniji položaj u odnosu na američke i kineske kompanije.
- Europa ima ambiciozne ciljeve u zelenoj tranziciji, ali to treba uskladiti s održanjem konkurentnosti europskog gospodarstva - kazala je Irena Weber. U panel se uključio i predsjednik Hrvatskog energetskog društva Ivica Toljan, upozorivši kako energetski model u zemlji trenutno vodi predsjednik Vlade određujući cijene struje i plina.
- Kada se mjere Vlade ukinu, kada se završi regulacija koja je bila nužna, morat ćemo povesti veliku raspravu o trenutnom stanju hrvatske energetike. Jedno od pitanja koje traži odgovor je uloga Hrvatske energetske regulatorne agencije jer vidimo da sadašnji način funkcioniranja agencije nije dobar - apelirao je Toljan. Zaključujući panel i konferenciju Maja Pokrovac izrazila je uvjerenje kako će proizvodnja električne energije na mjestu na kojem se ona troši uzimati sve više maha i u Hrvatskoj, nakon što je taj trend već uspostavljen u razvijenijim zemljama Europske unije.
11:53 U prvom panelu energetske konferencije Hanza Medije pod nazivom "Transformacija hrvatske energetike"sudjelovali su predsjednica Uprave Ine Zsuzsanna Ortutay, predsjednik Uprave E.ON-a Hrvatska Andreas Rorig, predsjednik Uprave trvrtke LNG Hrvatska Ivan Fugaš i predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak, uz moderiranje novinara i urednika Hrvatske radiotelevizije Mislava Togonala.
Ivan Fugaš, osvrnuvši se na projekt proširenja LNG Terminala, otkrio je da radovi idu po planu te da će novi kapaciteti zakupcima terminala biti ponuđeni za sezonu grijanja 2025./26..
- Koliko će slobodnih kapaciteta i kada biti ponuđeno objavit ćemo nakon završetka svih radova. Podizanje naknada za zakup terminala nije u planu. Već sada upita kompanija za zakup ima jako puno, interes nije upitan - kazao je Fugaš. Andreas Rorig zauzeo se za stabilne, predvidive i odnose međusobnog povjerenja na hrvatskom energetskom tržištu i u odnosima s regulatorima.
- Kada govorimo o gradnji elektrana na obnovljive izvore energije, u Hrvatskoj E-ON gradi onoliko koliko smatra da je potrebno i u ovome trenutku ne vidimo neke administrativne prepreke na tome putu - ustvrdio je Rorig.
Gordan Kolak istaknuo je brzinu promjena kao ključan segment zelene tranzicije hrvatske energetike i gospodarstva u cjelini.
- Ni u Europi sve ne ide po planu, a ima i propitkivanja smjera u kojem se ide. Prošle godine u Europi instalirano 17 gigavata vjetroelektrana, a plan je bio 30 gigavata. Postavlja se i pitanje postoje li u Europi kapaciteti za ono što je postavljeno kao cilj zelene tranzicije - komentirao je Kolak. Upozorio je kako se u zelenu tranziciju ne ide samo zbog klimatskih promjena, već i zbog sigurnosti opskrbe.
- Kada smo ušli u vlasničku strukturu Dalekovoda, vidjeli smo važnost razvoja prijenosa i mreža za energetsku opskrbu. Razvoj, s druge strane, mora biti balansiran i ići postepenim tempom, što je izazov sam po sebi - naznačio je predsjednik Uprave Končara.
Vladislav Veselica podržao je Kolaka u ocjeni da su planovi i ciljevi zelene tranzicije uneseni u deklaratorne dokumente razlikuju od onog što je realno provedivo u gospodarstvu.
- Za uspjeh bilo kojeg plana, bilo koje kompanije, ključna je vizija onog koji donosi odluke - upozorio je član Uprave JANAF-a.
Zsuzsanna Ortutay kazala je kako se zelena tranzicija Ine bazira, među ostalim, na istraživanju geotermalnih izvora i energije vjetra, gradnji solarnih elektrana i projektu proizvodnje bioplina u Sisku.
- Ina ima iskustvo od 60 godina u istraživanju izvora energije i pružanju usluga istraživanja. Imamo kadrove koji te poslove mogu kvalitetno raditi i to je naša prednost - ustvrdila je predsjednica Uprave Ine u završnici panela.
10:16 Uoči prvog panela energetske konferencije u smaragdnoj dvorani hotela Esplanade sudionicima se uvodno obratio predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Vice Oršulić.
- Što se tiče električne energije, možemo biti vrlo zadovoljni s činjenicom da smo u 2023. bili neto izvoznik električne energije. Rezultat je to povećanja proizvodnje iz solarnih elektrana, povoljne hidrologije i proizvodnje u nuklearnoj elektrani Krško. Kada govorimo o cijenama, moramo imati u vidu da hrvatski građani plaćaju jedne od najnižih cijena struje i plina u Europskoj uniji - istaknuo je Oršulić. Upozorio je kako se za sigurnu opskrbu energijom po povoljnim cijenama dragocjenom pokazala činjenica da je HEP u državnom vlasništvu i da, istaknuo je Oršulić, tijesno surađuje s Vladom.
- U suradnji s Vladom radimo na financijskoj stabilizaciji HEP-a i novim ulaganjima kompanije u ovoj godini koja će iznositi 630 milijuna eura - napomenuo je Oršulić. Skrenuo je pozornost na ulaganja u modernizaciju distribucijske mreže uz nepovratne potpore EU u iznosu od 228 milijuna eura.
Oršulić je najavio da će do 2030. HEP u svom proizvodnom portfelju električne energije imati oko 50 posto energije proizvedene iz obnovljivih izvora.
- U razvoju projekata solarnih elektrana surađujemo s jedincima lokalne samouprave, kao i s domaćim kompanijama poput Končara - istaknuo je predsjednik Uprave HEP-a. Osvrnuvši se na revitalizaciju i ulaganja u hidroelektrane, Oršulić je, među ostalim, najavio daljnja ulaganja u HES Kosinj i u malu hidroelektranu Otočac.
- U proljeće očekujemo početak probnog rada u kombiniranoj termoelektrani toplani u Zagrebu - najavio je Oršulić, nakon čije govora su skup prekinuli ekološki aktivisti izašavši na pozornicu konferencije s transparentima i povicima ‘LNG terminal-hrvatski kriminal‘, ‘Vaša sigurna opskrba, njihovi puni džepovi‘, ‘Sramite se!‘ i drugim porukama.
9:56 Da bi se povećala globalna stopa dekarbonizacije, potrebno je, među ostalim, 2050. ostvariti osam puta veći kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora od kapaciteta koji je zabilježen na kraju 2022., istaknuo je u uvodnoj prezentaciji energetske konferencije Hanza Medije voditelj poslovnog savjetovanja za sektor energetike u jugoistočnoj Europi u konzultantskoj kući PricewaterhouseCoopers Mislav Slade-Šilović.
- Kako bi se ubrzala dekarbonizacija i ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma o klimatski neutralnom gospodarstvu, kapacitet pohrane energije 2050. trebao bi biti 143 puta veći od onog na kraju 2022., a godišnje investicije u prijenosne i distribucijske sustave trebat će porasti na raspon od 560 do 770 milijardi godišnje do 2030. - naveo je Slade-Šilović.
Kao jedno od rješenja za ubrzanje zelene tranzicije globalnog gospodarstva voditelj poslovnog savjetovanja za sektor energetike u jugoistočnoj Europi u PwC-u predložio je razvoj energije fuzije. Upozorio je i kako za investicije u ostvarenje ciljeva Pariškog sporazumu energetskim kompanijama nedostaje oko 19 tisuća milijardi dolara, uzimajući u obzir trenutne njihove investicijske planove.
Pozdravnim riječima glavnog urednika Jutarnjeg lista Gorana Ogurlića u smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanade otvorena je konferencija ‘Energetika 2024. - Zelena tranzicija hrvatske energetike’ u organizaciji Hanza Medije i partnera.
- Iznova smo okupili najvažnije ljude hrvatske energetike koji nas vode u energetsku budućnost kakva god ona bila. Tema ovog skupa je zelena tranzicija hrvatske energetike o kojoj se puno govori i u kojoj se nalazimo već dulje vrijeme. U zadnjih nekoliko godina čovječanstvo je suočeno sa zastrašujućim ratovima i velikim vremenskim nepogodama izazvanima klimatskim promjenama. Otuda je i zelena tranzicija postala veliki izazov, iako tako nije izgledalo kada smo u nju kretali – kazao je Goran Ogurlić, nakon čijeg je obraćanja skup u video poruci pozdravila povjerenica Europske komisije za energetiku Kadri Simson. Istaknuvši važnost REPower EU plana, Kadri Simson ustvrdila je kako Europa pravi velike korake prema novoj energetskoj stvarnosti koja se temelji na čistim i obnovljivim izvorima energije.
- Izuzetno mi je drago da ulažete u geotermalne izvore energije, jer se to uklapa u plan EU da naše izvore energije učinimo održivim, sigurnim i klimatski neutralnim – naglasila je povjerenica EK za energetiku, nakon čije je video poruke uslijedio govor ministra gospodarstva i održivog razvoja Damira Habijana.
Ministar Habijan izrazio je uvjerenje kako je Hrvatska u posljednjih nekoliko godina napravila velike iskorake prema cilju da do 2030. osigura 2500 megavata električne energije iz obnovljivih izvora energije.
- Postali smo energetsko čvorište ovog dijela Europe temeljem vrlo dobre odluke da se pristupi izgradnji LNG Terminala na Krku, kao i njegovom proširenju. Ubrzali smo niz projekata i procesa u smjeru diverzifikacije izvora energije s naglaskom na stvaranje uvjeta za iskorištavanje geotermalnih izvora. Kada govorimo o solarnim elektranama, osigurali smo velika sredstva u Modernizacijskom fondu za tvrtke koje ih žele ugraditi i smanjiti troškove energije. Uskoro ide novi natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za energetsku obnovu obiteljskih kuća vrijedan 120 milijuna eura – naveo je ministar gospodarstva i održivog razvoja. Habijan je najavio daljnje poticanje proizvodnje električne energije s ciljem, istaknuo je, osiguravanja energetske samodostatnosti Hrvatske.
Konferenciji je nazočno stotinjak dionika domaće energetike, među kojima su i predsjednici uprava najvećih energetskih kompanija poput Ine, HEP-a, PPD-a i E.ON-a Hrvatska. Na skupu u Esplanadi analizirati će se aktualni trenutak u prelasku našeg gospodarstva s fosilnih na izvore energije iz obnovljivih izvora, procjene daljnjeg tempa te tranzicije na kraći i duži rok, kao i tehnološke promjene koje donosi zelena tranzicija.
