Država ima velike planove u IT-ju. Sjećate li se priče o tome da se želi smanjiti pritisak na državne šaltere? Vlada kroz NPOO prvi put to pitanje planira riješiti u praksi.
S jedne strane, uvest će jedinstveni kontaktni centar za cijelu državu, a s druge napraviti mobilnu aplikaciju za sve državne servise.
To doslovno znači da bi do kraja desetljeća Hrvatska trebala dobiti jedinstveni pozivni broj, jedinstveni e-mail i jedinstvenu mobilnu aplikaciju preko kojih biste mogli riješiti sve probleme koje imate s državom neovisno o tome koje bi se ministarstvo ili državni ured morali uključiti u njihovo rješavanje.
Ideja nije nova, prije se zvala one-stop-shop, ali pristup je u duhu 21. stoljeća.
Proširenje e-Građana
Sve to dio je Vladina plana da kroz NPOO u idućih nekoliko godina pokrije goruće probleme u državnom IT-ju. Za to sada postoji i konkretan novac iz EU. Država planira 700 milijuna vrijedne javne natječaje u području IT-ja kroz NPOO.
Kako doznajemo, natječaji su podijeljeni u osam cjelina i njih Vlada preusmjerava preko Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.
U realizaciju jedinstvenog kontaktnog centra za sve javne službe u Hrvatskoj vjerojatno će se uključiti Ministarstvo pravosuđa i uprave. Izgledno je i da će se taj projekt nasloniti na projekt e-Građana, koji se u zadnje dvije godine značajno unaprijedio.
Kako doznajemo, ideja je da se kroz kontaktni centar može postaviti pitanje Vladi, a ne specifičnom ministarstvu, odnosno da građanin ne mora znati koje ministarstvo je relevantno za koji upit, već da sva pitanja pita na istom mjestu.
Vlada je pak ta koja kroz kontaktni centar osigurava da ministarstva taj problem riješe.
Osam područja
Jedinstveni kontaktni centar trebao bi biti još napredniji nego dosad.
Navodno se razmišlja o tome da nema samo jedinstveni telefonski pozivni broj i e-mail, već da funkcionira i preko WhatsAppa i Facebooka, odnosno na svim kanalima na kojima su danas građani aktivni.
Mobilna aplikacija za sve državne servise, za koje Vlada također planira raspisati natječaj, trebala bi donijeti još naprednije mogućnosti.
EU, naime, ide prema digitalnim osobnim iskaznicama i državnim digitalnim novčanicima. To znači da će jedna takva aplikacija državi omogućiti da uvede više standarde zaštite pri korištenju svoje infrastrukture jer će građani svoj identitet prilikom korištenja državnih servisa potvrđivati pomoću državne mobilne aplikacije.
Mogućnosti su i mnogo šire. Potencijalno, građanima Hrvatske moglo bi se omogućiti da više ne moraju nositi osobnu iskaznicu, već da im je za identifikaciju dovoljan - mobitel.
Osim kontaktnog centra i mobilne aplikacije, Vlada 700 milijuna kuna planira uložiti, a dijelom već i ulaže, u još šest područja: izradu Strategije digitalne Hrvatske 2030., zatim program praćenja digitalne transformacije države, nadogradnju Centra dijeljenih usluga, pa migraciju CEZIH-a u Centar dijeljenih usluga, izgradnju nove generacije državne telekomunikacijske mreže HITRONeta i, konačno, za ogroman podatkovni projekt.
Planova je mnogo i sad nam je preostaje vidjeti kako će ići realizacija.