Brojni pritisci, među kojima su zabrana rada nedjeljom, nedostatak radne snage, pad kupovne moći, rastuća inflacija i rast cijena energenata, udar su na sektor trgovine, koja je najveći sektorski poslodavac s gotovo 15 posto zaposlenih u privatnom sektoru i nosi 20 posto BDP-a. Istaknuli su to sudionici prvog kongresa "Koja je budućnost trgovine i logistike" u organizaciji Udruge trgovine i logistike (UTIL).
Pune proračun
"Trgovina i logistika su jedni od najbitnijih sektora u društvu. Činjenica je da je svima nama u interesu imati očuvanu kupovnu moć, očuvan sektor i stabilnost, da je i državi vrlo bitno očuvati nas kao sektor, s jedne strane jer smo veliki poslodavac, a s druge strane jer smo veliki generator punjenja proračuna, koji se predominantno puni iz PDV-a", istaknuo je Denis Čupić, predsjednik Udruge trgovine i logistike.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje ocijenio je da u prvoj polovici godine nitko nije ekonomski bolje prošao od Hrvatske. Jedan od razloga zašto je Hrvatska prošla bolje od ostatka EU jest i mali udjel industrije u BDP-u države, čime je ostala izolirana od ekonomske krize koji se upravo zbiva u Njemačkoj.
"Velika potrošnja turista, Vladine mjere i ciklusi investicija još su neki razlozi koji su Hrvatsku spasili od recesije. Ali, prijetnja od recesije, koja se zahuktava na Zapadu, nije nešto što će proći samo od sebe", poručio je Šonje, koji tvrdi da nema jedno viđenje bliže budućnosti, već je za kraj godine i početak sljedeće razvio tri scenarija.
Nije nenajavljena
Onaj najizgledniji jest puzeća recesija. Ona može trajati duže vrijeme, ali je blaga. Šanse da se taj scenarij ostvari su 50 posto. Oko 30 posto šansi daje scenariju u kojem će recesija biti snažna, a najmanje vjeruje u scenarij u kojem bi se stvari mogle riješiti same od sebe. To bi značilo da će tržište spasiti rast potrošnje građana Njemačke. No, Šonje u njemačke konzumente nema puno vjere.
Andrej Grubišić smatra da inflacija nije došla nenajavljeno.
"Trebamo učiti iz ekonomske povijesti. Uzroke ove recesije, jasno, treba tražiti u nesretnom ratu u Ukrajini, kao i pucanju dostavnih lanaca. No, jednako tako i u likvidnosti i pretjeranoj količini tiskanog novca", poručio je Grubišić na kongresu trgovine i logistike.
Grubišić nije niti pobornik Zakona o trgovini, koji predviđa 16 radnih nedjelja tijekom cijele godine.
"Treba pustiti svakoga da ide za svojim ekonomskim interesom. A država je tu da osigura pravila igre", poručio je Grubišić.
Male trgovine i obrti
Domaće trgovce i predstavnike logističkog sektora u Hrvatskoj, moglo se čuti na kongresu, uvelike brine to što, kako tvrde, "zakon nije isti za sve". Vjeruju da javnost nema dobro mišljenje o trgovcima. To žele promijeniti.
"Zakon o trgovini je diskriminatoran prema sektoru trgovine i pritom uopće ne štiti radnika. U zadnje vrijeme Vlada se upliće u slobodnu tržišnu utakmicu. Apsurdno je govoriti da nije bilo temelja za rast cijena kada znamo koliko su nam visoki bili ulazni troškovi", poručila je Ana Babić, dopredsjednica Udruge trgovine i logistike.
Babić smatra da država mikromenadžira trgovce.
"Nedjeljom nam nije samo zabranjena prodaja, već nam je zabranjeno i održavanje trgovine. Jedan član naše udruge rekao mi je da su otpustili 17 posto djelatnika jer im više nisu potrebni. Veliki lanci nisu u opasnosti, nego male trgovine i obrti koji najviše svog posla obavljaju vikendom", dodala je.
S time se složio i Adolf Cvanciger, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
"Zakonodavac je male trgovce stavio u isti koš kao i velike. U komori vjerujemo u iste mogućnosti za sve, a to znači da ne mogu isti zakoni vrijediti za male obiteljske trgovine i velike trgovce", rekao je Cvanciger.
Veliki trgovci trebali bi imati manje problema s implementacijom Zakona o trgovini. No, ni oni nisu zadovoljni.
"Što je veća tvrtka, sve je procese lakše provesti. Snažnija je infrastruktura. No, zakonodavstvo je zabranu prodaje u trgovini izjednačilo sa zabranom rada cijele trgovine. To je problem. Friška salata koja se bere u četvrtak tako sada tek u ponedjeljak može na police trgovine", otkrio je Tomislav Bagić, član Uprave Konzum plusa.
Sniženje ograničeno
Aktualno pitanje zamrznutih cijena Stjepan Roglić, član savjeta Udruge trgovine i logistike, pojasnio je detaljnije: "Dobavljači su ti koji imaju svoj prostor, slično kao i maloprodaja, a s druge strane proizvođači, ako ne mogu dobiti cijenu koju su planirali, mogu samo ograničeno vrijeme isporučivati po sniženoj cijeni. Općenito, državna ili zakonska regulativa djelomično može korigirati nabavnu cijenu, međutim dugoročno to sigurno ne može donijeti do učinka koji smo svi zamislili".
Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornog odbora Orbico grupe, kao glavne trendove u sektoru naveo je i okrupnjavanje logističkih operatera i njihove specijalizacije.
"Ne vjerujem da će roboti uskoro raditi u skladištima. Takvi roboti su danas izuzetno skupi i oni ne mogu još zamijeniti naše radnike", rekao je Roglić i najavio kako će se Orbico sljedeće godine useliti u logistički centar Zdenčina.