U ovom trenutku ugroženo je 20 tisuća radnih mjesta u sektoru koji se u Hrvatskoj bavi prodajom i servisiranjem automobila. Toliko, naime, okvirno broji radnika sustav ovlaštenih prodajnih salona i servisa, pokazala je iscrpna studija konzultantske tvrtke Deloitte, a prenio Novi list.
U studiji koja se bavi utjecajem koronavirusa na automobilsku industriju, ali i prognozama što nas čeka u idućih deset godina, zaključaka je nekoliko. Osim što su proizvođači automobila ušli u desetljeće u kojem će hibridi uzeti prevlast i proizvodnja se masovno seli u Kinu, poseban će udarac za autoindustriju biti u Europi gdje drastično pada proizvodnja i prodaja novih automobila.
U Hrvatskoj je, također, sve stalo. Hrvati, prema studiji, strahuju u ovom trenutku ulaziti u značajnije investicije, poput kupovine automobila, a ni država ne intervenira. Prema sadašnjem stanju tržišta, a moglo bi biti još i gore, državna blagajna ostat će po prilici bez milijarde kuna. Naime, trenutačni manjak od 40 tisuća novokupljenih automobila, na koje su davanja oko 25 tisuća kuna, u konačnici donosi milijardu kuna minusa u državnoj blagajni.
Rješenje bi eventualno bilo da se do kraja godine uvede mjeru ukidanja trošarina na manje segmente – A, B ili C. U kombinaciji popuštanja države i smanjenja marže od strane samih prodavača, automobili bi značajnije pojeftinili što bi potaknulo kupnju. Na taj bi se način građanima omogućio kvalitetniji vozni park, veća opća prometna sigurnost, a i sam državni proračun bi, unatoč inicijalnom odricanju od dijela nameta, doživio značajnu korist.
Poticanjem tržišta ukidanjem trošarina taj bi se veliki pad mogao značajnije amortizirati, u proračun bi sigurno ušlo nekoliko stotina milijuna kuna više. Prepolovi li se pad, ali zbog izostajanja trošarine i smanjenja cijene, te u proračun ipak uđe 15-ak tisuća kuna po automobilu ove katastrofične godine, iz tog bi izvora ipak bio bogatiji za 300 milijuna kuna.
Trendovi u idućem desetljeću
Kad je pak riječ o održavanju, kad prevladaju električni automobili potreba za servisiranjem znatno će se smanjiti. Dramatično će se, primjerice, smanjiti potreba za motornim uljima, dok je elektromotore nekoliko puta jednostavnije i jeftinije držati tehnički ispravnima.
Prema Deloittu, automobili će se sve više prodavati digitalnim putem, a zbog toga će sve više padati potreba za vlasništvom automobila. Slikovito rečeno, kod ljudi koji žive u većim gradovima – dominantno će se koristiti usluge mobilnosti, od gradskog prijevoza do taksija, što je povoljnije od plaćanja sve skupih parkirališta.
Automobili će se koristiti za odlazak na vikende, ljetovanje ili zimovanje. Iznajmit će se na sedam dana. Takav oblik najma u konačnici iziskuje trošak od 15-ak tisuća kuna godišnje. Vlasništvo, već i automobila B segmenta, je zbog osiguranja, održavanja, plaćanje kamate na kredit, kao i gubitka vrijednosti – skuplje.
Naprosto, kako je na kraju istaknuo i sam Bazianec – Istraživanje je pokazalo kako proizvođači automobila osjećaju jak pritisak da unapređuju svoju ponudu. Taj su pritisak snažno osjećali i prije krize izazvane pandemijom koronavirusa te je potreba za preobrazbom automobilske industrije sve očiglednija.