U zadnjim danima svoje vladavine, Donald Trump poslao je još jednu otrovnu strelicu prema kineskom tehnološkom sektoru tako što je još nekoliko tvrtki iz te zemlje, među kojima se najviše ističe Xiaomi, stavljeno na “crnu listu”.
Naime, američko Ministarstvo obrane u četvrtak je dodalo, između ostalih, Xiaomi na popis kompanija za koje smatraju da imaju povezanost s kineskom vojskom, što će onemogućiti ulaganje američkih kompanija u tu kinesku tvrtku, a tek se treba vidjeti hoće li i u kolikoj mjeri otežati poslovanje Xiaomiju.
Ovaj potez nastavak je rata koji Trumpova administracija vodi već dulje vrijeme i u kojemu je amblematski primjer Huawei, drugi globalni proizvođač pametnih telefona po broju isporučenih primjeraka, kojemu je stavljanje na američku takozvanu “listu entiteta” onemogućilo pristup američkoj tehnologiji. To se poglavito značajno odrazilo tako što Huawei ne smije koristiti Googleove servise, zbog čega im je prodaja izvan Kine dramatično pala, a odnedavno im je ograničen i pristup najsuvremenijim čipovima.
Usput, nije zgorega primijetiti da je Xiaomi stavljen na crnu listu nedugo nakon što je prvi put prestigao Apple na poziciji trećega globalnog proizvođača pametnih telefona. A da je Huawei u svibnju 2019. također dospio na listu proskribiranih tvrtki otprilike u vrijeme kada je skinuo Apple s pozicije drugoga proizvođača na svijetu. To svakako može biti slučajnost, ali je u najmanju ruku neobično.
Ulazak na američku “listu entiteta” je ujedno onemogućio Huawei u njihovom dugogodišnjem planu da prestignu Samsung na poziciji najvećega glogalnog proizvođača smartphonea, a istodobno je od Huaweijevih tegoba, pomalo paradoksalno, najviše profitirao Xiaomi, skupa s još nekoliko kineskih proizvođača telefona, koji su odmah krenuli u veliku ekspanziju i počeli podizati svoje tržišne udjele izvan Kine nauštrb Huaweija.
Nakon objave ove vijesti dionice Xiaomija koje su izlistane u Hong Kongu odmah su pale 10,6 posto. Neki od najvećih investitora u Xiaomi su američki Vanguard Group, BlackRock Institutional Trust Company, Wells Capital Management i Geode Capital Management i nije jasno hoće li morati prodati svoje udjele. Xiaomi je u petak u priopćenju za javnost oštro poručio da “nije u vlasništvu kineske vojske, niti je pod njihovom kontrolom ili ikako povezan s vojskom” te da ne potpada pod američku definiciju kineske vojne tvrtke.
Xiaomi, važno je napomenuti, nije stavljen na tu dramatično strožu “listu entiteta”, nego na blažu crnu listu. Zasad nije jasno hoće li ova etiketa ograničiti mogućnost Xiaomija da kupuje ključne komponente poput sistemskih čipova, jer u proizvodnji prilično ovisi o čipovima američke kompanije Qualcomm. Njihov nedavno predstavljeni flagship model Mi 11 koristi Qualcommov sistemski čip Snapdragon 888 5G, koji je trenutno ponajbolje što tržište ima za ponuditi.
“Ako Xiaomi nije na “listi entiteta” i nastave dobivati isporuke bez ograničenja, onda barem mogu nastaviti s poslovanjem, zasad. Međutim, ovo im sigurno neće pomoći u pogledu imidža, poglavito u trenutku kada pokušavaju sklapati partnerske odnose s telekomima i distributerima širom svijeta”, kazao je za Nikkei Bryan Ma, potporedsjednik odjela za istraživanje korisničke tehnologije u agenciji IDC.
Osnovan 2010. godine, Xiaomi je pod nadimkom “kineski Apple” stvorio ogroman tržišni udio tako što nudi jako dobro opremljene uređaje po prihvatljivim cijenama. Na pojedinim tržištima drži uvjerljivo prvu poziciju po prodaji, uključujući Indiju. Jeff Pu, analitičar u GF Securities, za Nikkei je kazao da dolazak na crnu listu neće odmah imati efekt na Xiaomijev biznis, ali da hoće ograničiti pristup američkog kapitala u kompaniju.
Uz Xiaomi, američko Ministarstvo obrane proglasilo je još nekoliko tvrtki “komunističkim kineskim vojnim kompanijama”. Među njima su proizvođač čipova Advanced Micro-Equipment Fabrication Co. (AMEC) te Commercial Aircraft Corporation of China, proizvođač zrakoplova koji ima ambicije konkurirati Boeingu i Airbusu. Popis sada sadržava više od 40 kineskih tvrtki, uključujući i dva telekoma China Mobile i China Telecom, potom najvećeg svjetskog proizvođača nadzornih kamera Hikvision, proizvođača servera Inspur, proizvođača čipova SMIC...