Iako je održan pod egidom "jedna zemlja, jedna obitelj, jedna budućnost", netom okončani summit najrazvijenijih zemalja svijeta G20 u New Delhiju nije iznjedrio jedinstvo i dogovor o ubrzanju "zelene tranzicije" i dodatnim ciljevima koje najveće ekonomije svijeta trebaju ostvariti, primjerice na smanjivanju emisija CO2
U zaključcima skupa G20, čije zemlje članice emitiraju 80 posto godišnje globalne emisije CO2, u posebnom poglavlju pod nazivom "Provedba čiste, održive, pravedne, pristupačne i uključive energetske tranzicije", navedeno je 13 provedbenih mjera. Među ostalim, najveće ekonomije svijeta obvezuju se pružiti financijsku potporu manje razvijenim zemljama za njihove investicije prijelaza s fosilnih na tehnologije s niskim emisijama CO2. Pritom su potrebne investicije zemalja u razvoju prema zacrtanom klimatski neutralnom gospodarstvu 2050. procijenili na iznose između 5,8 i 5,9 tisuća milijardi dolara, a iznos godišnje pomoći razvijenih nerazvijenim ekonomijama na 100 milijardi dolara.
Ciljevi i politike
- Nastavit će se poticati napore da se utrostruči kapacitet obnovljive energije na globalnoj razini kroz postojeće ciljeve i politike, kao i pokazati sličnu ambiciju u odnosu na druge tehnologije s nultom i niskom emisijom, uključujući smanjenje i tehnologije uklanjanja, u skladu s nacionalnim okolnostima do 2030. - najavile su članice G20, ne preuzimajući pritom, primjerice, obvezu potpunog ukidanja korištenja ugljena ili fosilnih goriva u proizvodnji električne energije do određene godine.
Vlada Indije je, kao domaćin skupa, izašla s procjenom da globalno gospodarstvo godišnje treba oko četiri tisuće milijardi dolara investicija u energetsku tranziciju kako bi se ostvario pretežiti udjel obnovljivih izvora energije u energetskom miksu svijeta. U završnoj deklaraciji skupa G20 skreće se pozornost članicama na spomenuti izračun indijske vlade, bez dodatnih uputa ili komentara.
U dijelu zaključaka skupa posvećenima nuklearnoj energiji, G20 poziva članice koje koriste nuklearke na suradnju u razvijanju malih modularnih reaktora (SMR).
Na summitu je formiran i globalni savez za biogoriva (GBA) kroz koji će članice, kako se navodi u zaključcima skupa, dati podršku pouzdanim, raznovrsnim, održivim i odgovornim lancima opskrbe za energetsku tranziciju. Prihvaćena je inicijativa dijela najrazvijenijih zemalja o osnivanju globalnog inovacijskog centra za zeleni vodik kojim bi upravljala međunarodna solarna alijansa (ISA).
Staklenički plinovi
U osvrtima na zaključke summita u New Delhiju i izostanak konkretnijih dogovora oko korištenja ugljena, dio svjetskih medija skreće, među ostalim, pozornost na nedavno objavljeni nalaz Međunarodnog instituta za održivi razvoj (IISD) sa sjedištem u Kanadi o prošlogodišnjim globalnim investicijama u fosilna goriva. Naime, prema izračunu IISD-a, 20 najrazvijenijih zemalja lani je kroz subvencije, investicije tvrtki u javnom vlasništvu i kreditiranje državnih fondova investiralo 1,4 tisuće milijardi dolara u fosilna goriva, od čega su 400 milijardi dolara bile investicije u nove izvore.
I u deklaraciji summita u New Delhiju, čije odluke nisu pravno obvezujuće za članice G20, ističe se da se globalne emisije stakleničkih plinova nastavljaju povećavati.
- Sa zabrinutošću primjećujemo da su globalna ambicija i provedba za rješavanje problema klimatskih promjena i dalje nedostatni za postizanje temperaturnog cilja Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži znatno ispod dva Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, te da se nastave napori za ograničavanje rasta temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijske razine - ističu članice G20. Pritom podsjećaju na imperativ smanjivanja globalnih stakleničkih plinova za 43 posto do 2030. u odnosu na emisiju iz 2019.
- Ponavljamo svoju predanost postizanju globalne neto nule emisije stakleničkih plinova ili ugljične neutralnosti do ili oko sredine stoljeća - poručile su članice G20, uzimajući u obzir, kako se navodi u deklaraciji, najnovija znanstvena dostignuća i u skladu s različitim nacionalnim okolnostima.
- Kriza cijena energije u 2022. koju je izazvala ruska invazija na Ukrajinu katapultirala je javnu financijsku potporu fosilnim gorivima na novu razinu. Vlade G20 brzo su ublažile učinke visokih cijena fosilnih goriva i pojačale opskrbu energijom - prenose svjetski mediji jedan od zaključaka kanadskog instituta u kojem se krije možda i ključni razlog iznevjerenih očekivanja od skupa u New Delhiju.
I taj je summit, naime, ostao u sjeni rata u Ukrajini i činjenice da su se u New Delhiju za istim stolom našli zapadni saveznici predvođeni SAD-om koji podupiru Ukrajinu i Rusija čija službena politika smatra da trenutačno vodi rat ne samo s Ukrajinom nego i s "kolektivnim zapadom".
Powered by JANAF
