Kad se dogodi kriza, to se najprije vidi u trgovini, a kad se situacija smiri, prvi znakovi oporavka također su najvidljiviji u maloprodaji. Tako trenutačni snažan rast potrošnje vidi Ivan-Damir Anić, znanstveni savjetnik na zagrebačkom Ekonomskom institutu kojemu je maloprodaja i ponašanje potrošača glavno područje interesa.
"Ako netko nije kupio televizor ili automobil tijekom krize, a trebao mu je, sad kad su se ljudi opustili, krenuli su u kupnju, tim prije što je tijekom pandemije značajno povećana razina štednje", kaže Anić. Aktualno nogometno prvenstvo sigurno će dodatno pojačati prodaju prigodnog asortimana i vjerojatno popraviti već ionako dojmljivu statistiku.
Atmosfera šopinga
Uspoređujući treći tjedan lipnja s onim prethodnim, broj fiskaliziranih računa u djelatnosti trgovine povećan je za 26 posto, a njihov iznos za 17 posto. Podaci Porezne uprave vrlo su ohrabrujući i za dulje razdoblje. Od 22. veljače do 13. lipnja broj računa je veći 33 posto, a njihov iznos za 19 posto. U odnosu na isto razdoblje pretkrizne 2019. godine, pak, broj računa je manji dva posto, ali je iznos veći za četiri posto.
Kada je riječ o maloprodaji, koja je u prva četiri mjeseca rasla deset posto, podaci DZS-a upućuju na snažan rast po svim segmentima, jedino je prehrana, čija potrošnja u pandemiji nije ni padala, nastavila ustaljenim ritmom.
Koliko će taj potrošački optimizam potrajati, teško je predviđati, kaže Anić, jer situacija je nova, sve ovisi o tome kako će se razvijati pandemijske okolnosti. Pritom dodaje kako jedno nedavno provedeno istraživanje o ponašanju potrošača upućuje na to da su Hrvati vrlo osjetljivi na vijesti koje se emitiraju, one diktiraju njihovo ponašanje. Ako se pojavi novi soj, potrošači odmah aktiviraju "zaštitne mjere", kontroliraju kupnju ili je obavljaju je putem interneta, a ako su vijesti ohrabrujuće, brzo se opuste. Stoga, ističe, može se govoriti o povratku na stare obrasce ponašanja, ali i svojevrsnoj redistribuciji.
"Uslijed pandemije imamo određeno preslagivanje u trgovini. Ljudi su više išli u one dućane koji su se držali epidemioloških preporuka, tamo gdje su se osjećali sigurno. Stoga su veliki trgovački lanci povećali svoj udjel, dok obrtničke trgovine i mali dućani, koji nemaju kapacitete za takvo ponašanju, bilježe pad prometa", objašnjava Anić. Kada je riječ o online potrošnji, koja je tijekom pandemije također snažno porasla, ističe da je s normalizacijom realno slabljenje interesa za taj oblik kupnje, jer su se ljudi ipak zaželjeli atmosfere šopinga. No, u nekoj dalekoj budućnosti, za koje desetljeće, ne dvoji oko toga da će se sve mahom kupovati putem interneta.
Brzina "opuštanja" i oporavka, čini se, iznenadila je i ekonomiste pa su već počele korekcije prognoza prema gore. Ono što je prilično sigurno, kaže Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke, ekonomski rast će predvoditi osobna potrošnja, koja čini oko 60 posto BDP-a, te rast usluga, odnosno turizam.
Proračun se puni
U toj banci nisu mijenjali prognoze i ostaju pri tome da će potrošnja kućanstava ove godine biti povećana četiri posto, dok će BDP rasti po stopi od 5,1 posto. Međutim, mnogi su povećali prognoze, uključujući i centralnu banku na 5,9 posto, a sada su očekivanja da bi mogao premašiti šest posto.
Vjerojatno najoptimističniji u pogledu brzine oporavka u Hrvatskoj je globalni prognostičar Oxford Economics, koji je povećao procjenu rasta BDP-a sa 5,1 na čak 9,9 posto. Pritom očekuje da će osobna potrošnja rasti po stopi od 7,4 posto. Je li sada već riječ o pretjeranom optimizmu, teško je reći, ali s obzirom na nisku prošlogodišnju bazu, napominje Živković Matijević, sve je moguće.
"Svi su optimistični, ozračje je pozitivno, rastu plaće i zaposlenost, Vlada je iznenadila veličinom fiskalnih potpora, a s opravkom turizma dodatno će porasti raspoloživi dohodak i potaknuti potrošnju", kaže glavna ekonomistica RBA. Osim osobne potrošnje, ove godine očekuje i snažan rast investicija, 8,5 posto. Ako se nastavi ovako snažan rast potrošnje, prilično je sigurno da će solidan rast imati i prihodi od PDV-a te trošarina, pa bi i stanje u državnoj blagajni moglo biti manje napeto. Kako se čini, proračun se dobro puni i od početka godine.