Kako smo jučer pisali, New York Times podnio je tužbu protiv OpenAI i Microsofta zbog, kako se navodi, krađe intelektualnog vlasništva. Prva je to velika američka medijska kuća koja je tužila kreatora ChatGPT-a i njegovog najvećeg investitora.
- Riječ je široj priči koja će se s vremenom sve više komplicirati. Mnoge stvari oko umjetne inteligencije mogle bi se uskoro resetirati - kazao nam je akademik Bojan Jerbić, hrvatski stručnjak za umjetnu inteligenciju.
Jerbić smatra kako je glavni problem oko umjetne inteligencije pravna regulativa koja ne može pratiti tehnološki napredak.
Akt Europske unije o umjetnoj inteligenciji, prvi takav u svijetu, zamišljen je da od još nepoznate tehnologije zaštiti temeljna prava, demokraciju i okoliš, dok bi istovremeno tvrtkama trebao dati dovoljno prostora za razvoj i inovacije u tom području. Jerbić smatra kako će 2026., kada taj zakon stupi na snagu, već biti zastario.
Informatički stručnjak Marko Rakar napominje kako je ovako koncipiranih tužbi u industriji već bilo.
- Dok se tvrtke koje se bave razvojem umjetne inteligencije nastave razvijati, te širiti svoju bazu podataka, možemo očekivati da će biti sličnih tužbi. Uskoro bi ih moglo biti i sve više - smatra Rakar.
Dodaje kako ne vjeruje da će ova tužba posebno naštetiti tvrtki Sama Altmana. Rakar ne vjeruje niti da čak ovako velike tužbe mogu ozbiljno naškoditi ili usporiti procesu razvoja umjetne inteligencije u koje OpenAI i slične tvrtke ulažu milijarde dolara.
Bitka za intelektualno vlasništvo
- New York Times očito ima opširnu bazu podataka i informacija koju naplaćuje. Ne žele da netko zarađuje na njihovom radu. Oni imaju svoj oblik financiranja koji postiže kroz pretplate, a sada OpenAI to želi eksploatirati u svrhu vlastite financijske koristi - kazao je akademik Sven Lončarić, s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Napominje kako borba oko intelektualnog vlasništva nije ništa novo, već je to stvar kojom se korporativni odvjetnici bave decenijama.
Najjednostavnije rješenje za OpenAI, priča Lončarić, jest da znanje za obučavanje sustava crpi iz baze podataka koje su otvorene za javnost. Arhiva New York Timesa nije jedna od takvih.
Lončarić naglašava kako je po prirodi stvari jasno da će pravni zakoni kaskati za tehnologijom.
Aktu Europske unije o umjetnoj inteligenciji zapravo je kompromis između industrije i pravne države. No odvjetnici koji zastupaju Big Tech već traže rupe u zakonu koje će im omogućiti da provedu svoje zamisli i povećaju profit - zaključuje profesor.