Unatoč ruskom napadu na Ukrajinu, cijena plina za kućanstva ne bi trebala poskupjeti više od 20 posto, kako je to sredinom veljače nakon predstavljanja mjera objavila Vlada, no sve to, naravno, pada u vodu obustave li Rusi opskrbu plina Europi, kažu sugovornici Jutarnjeg lista.
Naime, nazvali smo ih jer nas je zanimalo vrijedi li i dalje računica koju je 16. veljače predstavio premijer Andrej Plenković, posebno s obzirom na činjenicu da je u međuvremenu Rusija napala Ukrajinu, a cijene plina na tržištu znatno porasle.
Premijer Plenković tada je predstavio set mjera kojima će država i Vlada spriječiti divljanje cijene energenata, a vrijednost paketa, prema najavama, bila je 4,8 milijardi eura.
U skladu s planiranim
Uključivao je trajno sniženje PDV-a na plin i električnu energiju sa 25 na 13 posto te izjednačenje PDV-a na plin, struju i toplinsku energiju, a u razdoblju od travnja 2022. do 31. ožujka 2023., PDV na plin bit će smanjen na pet posto.
Podignuti su i mjesečni voucheri za najugroženije građane za struju i plin sa 200 na 400 kuna, a u paket je uključena i mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga, njih 46.000, kao i posebne jednokratne naknade za umirovljenike.
Samo od smanjenja PDV-a, predstavljalo se tada, rasterećenje je bilo predviđeno na razini 2,1 milijardu kuna.
Kako je za Jutarnji list rekao Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, cijena plina na svjetskom tržištu posljednjih je dana porasla između 20 i 25 posto, no ako se budu primjenjivale sve one mjere koje je Vlada najavila, za kućanstva neće biti većih poskupljenja od onih predstavljenih sredinom prošlog mjeseca.
- Cijene javnih usluga ići će prema planiranome i u tom smislu poskupljenja za kućanstva, iznad onoga što je najavljeno prije, ne bi trebalo biti do travnja 2023. godine. No, kad govorimo o pravnim subjektima, ovdje je stvar prepuštena tržištu i ugovori će se sklapati po cijenama koje će vrijediti u trenutku kad pojedini subjekti budu obnavljati ugovore. Tu je zbilja teško jamčiti da neće biti promjena cijena jer je cijena plina na svjetskom tržištu porasla između 20 i 25 posto i situacija se mijenja iz dana u dan - rekao je Pudić.
Utjecaj rata
Slično nam je potvrdio i predsjednik Udruženja opskrbljivača i distributera plinom HGK Srećko Ezgeta.
- Kad su u pitanju kućanstva, sigurno je da vrijedi obračun koji je ranije predstavljen i prema kojemu cijene plina za kućanstva do 2023. godine neće poskupjeti više od onoga što je najavljeno. No, problem je što će se dogoditi ukoliko bi Rusi obustavili isporuku plina Europi - rekao je Ezgeta.
U tom slučaju, nastavlja, Hrvatska bi trebala biti osigurana zahvaljujući LNG terminalu, no cijena plina koja bi stizala putem brodova zasigurno bi imala drukčiju cijenu od one koju trenutačno plaćamo za ruski plin.
- Čak i kad bi Rusi obustavili plin, mi bismo se i dalje njime mogli opskrbiti iz drugih izvora, no po kojim cijenama, to je teško reći. Osim toga, ako u pitanje dođe opskrba plinom Europe, izgledno je da će se morati početi koristiti i neki drugi energenti - objasnio je za Jutarnji list, dodavši da je cijena plina na globalnom tržištu zbog ratne situacije porasla, ali zasad još ne drastično.
Kako su za Jutarnji pojasnili iz HERA-e, trošak nabave plina određuje se prema cijenama terminskih ugovora u razdoblju od 1. travnja 2021. do 28. veljače 2022., a najnoviji porast cijena plina uzrokovan ratnim sukobom imat će dodatan, ali minimalniji utjecaj na krajnju cijenu plina za naredno razdoblje za kućanstva koja koriste javnu uslugu opskrbe plinom.