U prošlosti nositelj razvoja ratnih podvodnih i nadvodnih plovila, Brodarski institut u Zagrebu danas je simbol državnog nemara, kadrovske devastacije i postupnog propadanja. Ipak, postojeća infrastruktura, koja uključuje jedinstvene laboratorije, četiri bazena za ispitivanje brodova te kavitacijski tunel, i dalje omogućava pružanje usluga klijentima iz svijeta.
Najbolji primjer za to jest istraživački projekt: "Utjecaj toleranci za proizvodnju na karakteristike brodskih vijaka", u sklopu kojeg Brodarski institut u provodi eksperimente za tvrtku Dominis Engineering iz Kanade na modelu krila koje predstavlja reprezentativni presjek brodskog vijka. Tvrtku Dominis Engineering, koja s Brodarskim institutom surađuje već niz godina, utemeljili su 1985. godine u Ottawi otac i sin, Draško i Slobodan Bodo Gospodnetić.
Povratak u Hrvatsku
- Moj otac bio je prvi inženjer kojega je prof. Stanko Šilović zaposlio u Brodarskom institutu 1948. godine. Živjeli smo od 1955. godine u Froudeovoj 2, u blizini Brodarskog instituta, a zatim smo 1962. godine otišli iz Jugoslavije. Ja se sada vraćam, ali ne u Hrvatsku, nego kako bih radio poslove koji mi trebaju za razvoj u mojoj tvrtki, a to ne mogu raditi u Kanadi. Jer Kanada nema kavitacijski tunel kakav ima Brodarski instut - rekao nam je Slobodan Gospodnetić, predsjednik Dominis Engeneeringa.
- Moja tvrtka Dominis bavi se izradom propelera za ratne brodove, a radimo za kanadsku i američku mornaricu. Razvili smo proces izrade propelera bez dorade ljudskom rukom, što je uobičajeno u svijetu. Zahvaljući tome, sve se može raditi numeričkom obradom: kad se propeler postavi u stroj, izaberu se programi, pritisne se 'start' i kad je gotovo, kompjutor vam pošalje poruku, primjerice na Karibe - slikovito je pojasnio Gospodnetić.
U okviru projekta, koji je počeo prošle godine, istražuje se utjecaj točnosti izrade brodskih vijaka, kao i odgovarajućih propisanih toleranci, na kavitacijska svojstva. Kao što je poznato, kavitacija je pojava isparavanja vode i stvaranja mjehura vodene pare, što može dovesti do vibracije trupa broda.
Nadalje, kavitacijska svojstva imaju izravan utjecaj i na podvodnu buku. Dio istraživanja provodi se u Kanadi primjenom metoda računalne mehanike fluida (CFD modeliranje), a u Brodarskom institutu provode se eskperimenti s odgovarajućim modelom krila (NACA 66) koje je izradio Dominis Engineering.
- Riječ je o ispitivanju koje je jedinstveno i u svjetskim razmjerima. Stoga nam je bilo potrebno neko vrijeme da osmislimo metodologiju i način ispitivanja. Eksperimenti se provode u kavitacijskom tunelu na modelu krila čiji se ulazni brid sastoji od dva segmenta: idealno napravljenog segmenta i segmenta koji je proizveden namjerno s malom greškom koja je još unutar propisanih toleranci - pojasnila je Marta Pedišić Buča, vodeća istraživačica u Brodarskom institutu.
Ne mogu do fondova EU
Uz Martu Pedišić Buča, ispitivanja u kavitacijskom tunelu provode i Jadranka Tasić, Sanja Goleš i Vedran Kosi.
- Ovaj je projekt dio globalne teme podvodne buke koja je nekad bila važna za vojne brodove, kako ih se ne bi lociralo, te za istraživačke brodove, kako ne bi ometalo rad njihovih uređaja.
U posljednjih petnaestak godina to je postalo globalna tema problema zagađenja bukom. Propeler koji ima problema s kavitacijom ne samo da može izazvati vibracije trupa nego će imati i povećanu šumnost. Ta šumnost u kombinaciji s ostalim brodovima u nekom plovnom području, stvara povećanu razinu buke. Mi bismo bili zaineresirani i proširiti sutradnju, ali iz formalnih razloga ne možemo. Naime, zbog pravnog statusa Instituta, koji djeluje kao tvrtka u vlasništvu RH, i još je u problemima, nama je uglavnom onemogućen pristup europskim fondovima - naglasila je Marta Pedišić Buča.