MMF je poboljšao procjene za svjetsko gospodarstvo u 2021. godini, ukazujući na "poticaje bez presedana" kojima vlade nastoje ublažiti posljedice pandemije covida-19. Sada očekuje da će globalni BDP rasti šest posto (pola postotnog boda više nego krajem siječnja), što je "najsnažnije od 1976. godine". S druge strane, povećavaju se razlike u tempu i perspektivi oporavka, rastu siromaštvo i nejednakost. Stopa ekstremnog siromaštva lani je porasla sa 7,9 na 9,5 posto. To znači da se broj ljudi koji žive s manje od 1,90 dolara na dan povećao za 119 do 124 milijuna, stoji u publikaciji "Kako covid-19 mijenja svijet" UN-ove organizacije CCCA koja promiče međunarodnu statističku suradnju. Studija ocjenjuje da je riječ o"nezabilježenom povećanju globalnog siromaštva", a ako se stvari brzo ne promijene, siromaštvo će nastaviti rasti i u 2021. godini: moglo bi zahvatiti između 143 i 163 milijuna ljudi. Oko 250 milijuna ljudi diljem svijeta izgubilo je posao, a napredak tijekom proteklih desetljeća izbrisan je u jednoj godini. Najveći rast siromaštva u posljednja tri desetljeća prethodno je zabilježen tijekom azijske financijske krize kada je globalno ekstremno siromaštvo poraslo za 65 milijuna ljudi.
Poremećaji u društvima i gospodarstvima izazvani pandemijom pogoršali su i problem obrazovanja. Na vrhuncu pandemije, upozorava UNICEF, škole su bile zatvorene za 1,6 bilijuna ljudi, a njih 800 milijuna još se nije vratilo u škole. Zatvaranje škola, zaključuje humanitarna organizacija za praćenje globalnog oporavka obrazovanja koju su osnovali UNICEF, Svjetska banka i Sveučilište Johns Hopkins, "pridonijelo je nizu sve većih zlouporaba i degradacije dječjih prava širom svijeta", od sve veće upotrebe dječjeg rada do rasta dječjih brakova, često u zajednicama u kojima su djeca već imala problema s pristupom obrazovanju. Uz sve probleme učenja na daljinu, stoji u izvješću "A save the children" mnoga djeca tu mogućnost nemaju, bilo zbog slabe povezanosti ili zato što im roditelji ne mogu platiti pristup internetu. U Bogoti, glavnom gradu Kolumbije takvih je 40 posto. Postoji strah da se mnoga djeca neće ni vratiti u školu jer su u međuvremenu počela raditi. Vrlo negativne učinke, procjenjuje se, imat će i zatvaranje sveučilišta, posebno u tehničkom i strukovnog obrazovanju, a ukupne posljedice covida-19 na ljudski kapital tek će se sagledavati.